Rezultati 4. natječaja za književnu nagradu ‘ZVONKO’

Basic CMYK

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade – Klub prvih pisaca zavrtjelo je četvrti put natječaj za neobjavljeni prozni rukopis za djecu i mlade „Zvonko“, nazvan prema svom članu i nagrađivanom književniku za djecu i mlade Zvonku Todorovskom.

I ove je godine natječaj potaknuo pisce da se kreativno razmašu i iznesu na svjetlo dana svoje nove radove namijenjene najmlađima. Nakon pomna iščitavanja četrdesetak rukopisa pristiglih na natječaj, žiri je odabrao nekoliko naslova u uži izbor. Gotovo jednoglasno, u završnici izbora našli su se rukopisi Maje Uzelac „Triptih o ljetu“, Tamare Lovey „Zamrznuto ogledalo“ i Magdalene Mrčele „Kako je Flegmarin postao kapetan“.

Žiri u sastavu Silvija Šesto, predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Mladen Kopjar, član HDKDM-a, Vlasta Golub, prošlogodišnja pobjednica natječaja“ Zvonko“, i Snježana Babić Višnjić, urednica izdanja HDKDM-a, nije imao jednostavan zadatak jer su se pred njim našla tri zanimljiva, dorađena i sugestivna rukopisa. Svaki odlikuje stilska dorađenost, aktualnost i uvjerljivi likovi s kojima se djeca i mladi lako mogu poistovjetiti. Uzevši sve to u obzir, prosudbeni je žiri odlučio da je pobjednik četvrtog natječaja „Zvonko“ za neobjavljeni prozni rukopis roman „Kako je Flegmarin postao kapetan“ Magdalene Mrčele. Riječ je o duhovitoj obiteljskoj priči s ozbiljnom temom – dolazak prinove u obitelj koja remeti dotadašnju obiteljsku dinamiku. Radnja romana postavljena je na nekoliko pripovjednih platformi, točnije svaki član obitelji dobiva prostor za svoje predstavljanje u prvom licu, po čemu oni postaju više od književnih likova – postaju uvjerljivi i punokrvni junaci naše svakodnevice, nalik na naše susjede, rođake, prijatelje.

Dominantan dio priče prati obiteljski život obitelji Balić koji se nepovratno mijenja kad tata i mama objave da majka očekuje dijete, četvrto u obitelji s tri sina, zbog čega se obitelj mora preseliti izvan grada.

Iako je glavni lik Marin, najmlađe dijete u obitelji do majčine trudnoće i rođenja novorođenčeta, koji nas uvodi u priču u prvom licu, spisateljica daje riječ i drugim likovima romana, majci, braći, ali zadržava i sama pravo da se odmakne u određenom trenutku i „švenka“ obitelj u situaciji u kojoj se svima čini da nitko nema kontrolu nad njom. Tako se odmičemo od pretjerane emotivnosti do razine kada prevlada glas razuma. Prelomljenim vizurama koje se međusobno nadopunjuju dobivamo dodatnu dimenziju u kojoj se stvorio prostor za promjenu likova koji, u novim okolnostima, postaju svjesniji potreba svojih bližnjih i samim time sretniji i spretniji u novim socijalnim okolnostima.

Trenutak u kojem djeca, navikla da se odrasli brinu o njima i donose najvažnije odluke, osjete da je stvarnost sve samo ne nepromjenjiva, jedan je od prijelomnih trenutaka romana, koji utječe na sve članove obitelji. Promjenom njihova stava iz otpora prema afirmativnom prihvaćanju novih okolnosti, događa se i preobrazba likova iz pasivnih u aktivne sudionike događaja i pritom roman ne gubi svoj pripovjedni ritam i ne pada mu napetost jer su pripovjedne linije isprepletene tako umješno da se preklapaju u ključnim trenucima.

Mavretić Željko

Rođen sam 1961. godine u Karlovcu, gdje sam završio osnovnu i srednju školu. Na Veleučilištu u Karlovcu sam diplomirao Studij lovstva i zaštite prirode i specijalistički diplomski stručni Studij poslovnog upravljanja MBA.

Spisateljskim radom se bavim dugi niz godina. Sudjelovao sam na više nacionalnih i međunarodnih književnih manifestacija ( Susret slovenskih i hrvatskih pisaca Rijeka riječi/Reka besed u Sloveniji, Dani Skendera Kulenovića u BiH, Pozdrav Goranovom proljeću u Hrvatskoj…) i na brojnim književnim susretima i tribinama u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini.

Bio sam osnivač i predsjednik „Književnog kruga“ Karlovac i pokretač Nagradnog natječaja za kratku priču „Zlatko Tomičić“.

Dugogodišnji sam pridruženi član Društva hrvatskih skladatelja. Urednik više desetaka knjiga lijepe književnosti u nakladničkim nizovima Gradske knjižnice I.G. Kovačić Karlovac i „Književnog kruga“ Karlovac. Pišem književnu i likovnu kritiku.

Objavljivao sam u brojnim listovima i časopisima primjerice: („Hrvatski književni list“, “Radost” Zagreb; “Osvit”, “Svjetlo”, “Karlovački tjednik”, “Karlovački list”, Karlovac,  Hrvatska…. „Tri izvora“, Trstenik, Srbija… „Palčić“, Sarajevo, BiH…), U elektronskim medijima: HTV, TV Unsko- sanskog kantona BiH, Federalna TV BiH, A kanal Slovenija, Hrvatski radio Karlovac, Radio Mrežnica, Trend radio, Radio Jastrebarsko… Zastupljen sam u dvojezičnom zborniku radova slovenskih i hrvatskih pjesnika, Zborniku radova karlovačkih pisaca. Veliki broj mojih tekstova za djecu objavljen je na nekoliko nosača zvuka i slike. Uvršten sam  u Karlovački leksikon i enciklopediju Who is who – Croatia.

Zaposlen sam kao  knjižničar u Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić u Karlovcu, gdje sam unatrag dvadeset godina radio na više knjižničnih odjela i kao asisten sudjelovao na pripremi i provedbi nekoliko projekata financiranih iz fondova EU – IPA programa.

Bibliografija:

– Zbirka poezije:„Postelje daljine“1984,  Osvit, Karlovac.

– Likovno pjesnička mapa s A. Krupom: „Ti zvijezdama mahneš da odu“1994. Vlastita naklada.

– Zbirka poezije za djecu: „Lopti se vrti u glavi“ 1994. Tiskara Marohnić, Karlovac.

– Zbirka poezije: „Karlovačke šetnje“ 1995. Matica hrvatska, Zagreb.

– Zbirka ratnih zapisa:„Nebo može čekati”, 1998. Tiskara Šoštarić Karlovac.

– Slikovnica: “Neboderi u mom gradu”2003. Gradska knjižnica IGK, Karlovac.

– Knjiga intervjua: „Karlovački razgovori“2002. Gradska knjižnica IGK, Karlovac.

– Glazbeno-poetski CD: “Napiši jednu za mene”2009.Gradska knjižnica IGK, Karlovac.

– Slikovnica: Što tko mora da bi bila dobra fora”2012. Gradska knjižnica IGK, Karlovac.

Izvedeni mjuzikli za djecu:

“I dok čekam dragog djeda” R. Pogačić/Ž. Mavretić, 1986. Kazalište Zorin dom.

” Avanture mišića Gricka” R. Pogačić/Ž. Mavretić, 1988. Kazalište Zorin dom.

 

e- mail:

zeljko.mavretic@gmail.com

zeljko@gkka.hr

Juričić Spasović Danica

Danica Juričić Spasović rođena je 02. studenog 1967. u Bugojnu u Bosni i Hercegovini. Odrastala je i školovala se u Dubrovniku do odlaska na studij u Zagreb, gdje je diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti.

 

Dvadesetak je godina bila posvećena svojoj velikoj strasti – novinarstvu. Izvještavala je za više medija kao akreditirana izvjestiteljica iz Hrvatskog sabora i Vlade. Objavljivala je u Danasu, Slobodnoj Dalmaciji, Nedjeljnoj Dalmaciji, Vijencu, HINA-i, Poslovnom dnevniku, Business.hr-u. Bila je dopisnica njemačkih redakcija Westdeutscher Rundfunk (WDR) i Deutsche Welle (DW).

Kao konzultantica za odnose s javnošću vodila je političku kampanju i Kabinet bivšeg Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, potom i kampanje Socijaldemokratske partije Hrvatske. Kad bježi od surove politike ne zapisuje političke memoare, nego piše za djecu.

 

 

 

BIBLIOGRAFIJA:

2012.

objavljuje roman za djecu „Volim džudo, volim Sandru“ (Profil) koji je preveden i na mađarski jezik i objavljen u Budimpešti 2014.

Ulomak iz knjige „Volim džudo, volim Sandru“ uvršten je u „Ljubičastu čitanku“ za peti razred osnovne škole (Profil).

 

Svjetska judo federacija (IJF) autorici je za roman „Volim džudo, volim Sandru“ dodijelila visoko priznanje za promociju izvornih odgojnih vrijednosti juda koje je provukla u književnosti za djecu.

2017. objavljuje roman za mlade „Vodim te u Tokio“ (Profil).

 

Mrčela Magdalena

Magdalena Mrčela rođena je 1992. godine u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je kroatistiku i latinski jezik i književnost. Dobitnica je druge nagrade „Stjepko Težak“ za najbolju ljubavnu priču te finalistica natječaja „Slavko Kolar“, „Freaky Friday“ i „Kvant književnosti“. Njezine su kratke priče dosad objavljivane na internetu, a poezija u zbirci „Džepni oblak“ (2015.) Razvoj interesa za kulturu i sport, kao i osnove novinarstva, stekla je na portalima Dalmacija Danas i Nogometplus.

Mnogo različitih djela i žanrova još leži skriveno u ladicama, a njezin prvi izlet u dječju književnost, roman-prvijenac „Kako je Flegmarin postao kapetan“ objedinjuje sve što najviše voli: djecu, školu, književnost i nogomet.

FUĆKA MI SE/MALA MOĆNA MUZIKA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Davor Šunk : FUĆKA MI SE/MALA MOĆNA MUZIKA

 

button

 

 

Broj stranica  40 Uvez Tvrdi Godina izdanja 2017. Cijena 100 kn / 13,27 Є

 

Slikovnica namijenjena najmlađoj publici uvodi na razigran način dječicu u osnove glazbe, a listajući je upoznaju različita glazbala. Glavni lik Krešo kroz slikovnicu dvoji, uz brižne roditelje, koje glazbalo odabrati, a autor teksta i ilustracija vrlo duhovito, ponekad igrom riječi, ponekad samim crtežom pomalo ironizira svijet sklon specijalizaciji, jer Krešo, ljudi moji voli sve, a najviše fućkati.

Kroz četrdesetak vizualno izuzetno dopatljivih stranica, i mali i veliki će uživati u Krešinim „izborima“, a na kraju se svakako složiti s Krešom i njegovom izjavom.

Slikovnica „Fućka mi se“ predstavlja za najmlađe slikovnički slasni kolačić, no uz nenametljivu edukaciju ona može biti i poruka odraslima: pustite djecu na miru kad obavljaju najteži i najljepši posao na svijetu – igraju se!

 

 

 

 

Povratak Biblioteka

 

 

 

 

SVJETLICE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

button

 

 

Milka Tica

SVJETLICE

 

Broj stranica Uvez Tvrdi Godina izdanja 2017. Cijena 100 kn / 13,27 Є

 

‘Rukopis Svjetlice : pola suncu pola mjesecu zbirka je priča:  Konjić  Bubilo Vilenac, Bugina zraka svjetlosti, Izum Domkuće Nevidila, Kradljivac borova, Magfinino srce  Pauk Rabir, Velika ljubav u Stonogradu,  Žena bez godina, Semafor  mjesec,  Svjetligora gora gori, Zgode i nezgode puža Keršu, Mlad mjesec – Mlad Bog,  Leptir Zagrlime i Duhomost, bajkoviti su zapisi iz svijeta ljudi, životinja i kućnih duhova, a na temu stvarnih svakodnevnih problema. Većina priča prožeta je blagim homorom s namjerom da se lako zapamte pouke za ispravan život, odnosno odgojnog su karaktera. Posebno valja izdvojiti priču Bugina zraka svjetlosti namjenjenu bolesnoj djeci. Priča ima realnu osnovu, a zamišljena je kao pomoć bolesnoj djeci na prvim ozbiljnijim pregledima u bolnicama. Iako su priče  namijenjene starijem uzrastu mogu ih razumjeti i djeca u nižim razredima osnovne škole, upravo zbog univerzalne bajkovitosti. Bajkovitost je naglašena i jezičnim izričajem koji potvrđuje bogatstvo leksika hrvatskoga književnoga jezika. Objavljen rukopis, odnosno knjiga Svjetlice : pola suncu pola mjesecu sigurno može poslužiti učenicima osnovne škole kao inspirativno štivo za istraživanje mogućnosti hrvatskoga književnoga jezika kao i za poticanje mašte i kreativnog pisanja.

Povratak Biblioteka

BAJKA O ŠEŠIRU KOJI JE IMAO ČOVJEKA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

button

 

 

Nena Lončar

BAJKA O ŠEŠIRU KOJI JE IMAO ČOVJEKA

 

Broj stranica Uvez Tvrdi Godina izdanja 2017. Cijena 100 kn / 13,27 Є

 

”Bajka o šeširu koji je imao čovjeka” zamišljena je kao višeslojna slikovnica za djecu koju smiju čitati i odrasli. Ta se moderna bajka može iščitati kao slikovita, šaljiva i uvrnuta  pričica o ambicioznom šeširu koji je postao  važniji od čovjeka, postao je zvijezda kojoj se svi dive, a čovjek, koji i onako ne zna ništa drugo nego razmišljati svojom glavom,  zadobio  je tek ulogu njegova nosača. Šešir se s vremenom toliko uzdigao da se  počeo stidjeti čovjeka koji ga nosi i nastojao ga se pošto-poto riješiti kako mu ne bi kvario stečenu  slavu i ugled. To mu je i uspjelo, a kad su se nakon mnogo godina ponovo sreli,  jako se uvrijedio što ga čovjek nije prepoznao.

Osim kao šaljiva pričica, ta se bajka može  iščitati i kao alegorija o izvrnutim vrijednostima u svijetu u kojem živimo, svijetu u kojem  suštinski beznačajne stvari i pojave zadobivaju ogroman prostor i pažnju, dok ono što je doista važno ostaje nezamijećeno ili se to važno doživljava poput neke anomalije.

Kako sve bajke imaju tendenciju da završe sretno, tako je i s ”Bajkom o šeširu koji je imao čovjeka”; nakon mnogih zgoda, a još više nezgoda, šešir završi u polju na glavi strašila, a svijet napokon počne cijeniti čovjeka i njegove misli .

Povratak Biblioteka

ŠEŠIR OD SNOVA 2

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

button

 

 

Snježana Babić Višnjić

ŠEŠIR OD SNOVA 2

 

Broj stranica Uvez Tvrdi Godina izdanja 2017. Cijena 100 kn / 13,27 Є

Postoji li veza između toga što ljudi sve manje nose šešire i toga da su ljudi sve manje pažljivi jedni prema drugima?  Klobučar Matek bi rekao da ima.

U maloj klobučarskoj radionici u Zagrebu, jedan od posljednjih preostalih klobučara Matej izrađuje šešir. Naraštaji Matekovih bave se klobučarstvom. Šešire oblikuju prema osobi koja će ga nositi i svaki je bio jedinstven, pa i više od toga. Tajna je da ti njihovi klobuci ispunjavaju želje svojim nositeljima.

Nakon razgledanja gotova djela, Matek dodaje u njegovu unutrašnjost neke tajne sastojke. No stalno ga prekidaju ljudi koji naraćaju u radionicu i pitaju prodaje li ovo ili ono, i on iznerviran ostavi otvorena vrata kroz koja propuh povuče šešir i odbaci ga visoko prema nebu. Uzrujani Matek pojuri da ga vrati, jer čarobni šešir ne smije biti pušten u svijet bez kontrole svojeg vlasnika…

Stotine priča namijenjenih najmlađima do rane adolescencije povezuje motiv čarobnog šešira  koji je izradio zagrebački klobučar čiji se zanat pomalo gasi jer sve manje ljudi traži šešir, a on nema nasljednika. Šešir,namijenjen posebnom klijentu,  uz pomoć vjetra „pobjegne“ iz klobučarnice i leti kroz svijet „nekontrolirano“ ispunjavajući želje.  Svaka je želja jedna priča i zaokružena cjelina, ali klobuk koji bježi i klobučar koji ga mora naći jer čarolija ne smije lutati svijetom bez kontrole održava laganu napetost djeteta da dozna što će dalje biti sa šeširom i kome će sljedeći dan „sletjeti“.

Kako bi zainteresirale različite osobnosti djece, ali i potaknule ih na drukčije razmišljanje,  neke su priče poput bajki dok su druge prilično realistične, u nekima šešir samo proleti, u drugima se zadrži duže.

Povratak Biblioteka

MAČAK S ČETVRTOG KATA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

button

 

 

Vlado Rajić

MAČAK S ČETVRTOG KATA

 

Broj stranica Uvez Tvrdi Godina izdanja 2017. Cijena 100 kn / 13,27 Є

Kad govorimo o popularnosti čitanja kod djece, kad govorimo i pomalo djelujemo, više deklarativno no stvarno na promicanju čitanja i provodimo svakojake aktivnosti kako bi djecu odvukli od kompjutora i ostalih tehnoloških čuda, mi govorimo zapravo o pokušaju privlačnosti teksta namijenjenog njima. To nije samo slučaj pri čitanju, takav je slučaj primjerice i školski sat. Ako je nastavnik zanimljiv, djeca zasigurno neće biti nemirna i „neposlušna“. Tako je stvar i kod literature namijenjene djeci. Ako je ista zanimljiva, duhovita i pisana kao „prava literatura“, a to će reći da se literatura ne razlikuje osim po onoj dobra i loša, to interes mora biti izazvan. Kod najmanje djece bit će dovoljno otkrivanje knjige kao takve, kod starije djece nema brige. Djeca će sama pronaći ono što vole, što je zanimljivo, intrigantno. Naravno, masovne akcije čitanje neće biti, a nikad je zapravo nije ni bilo. Zadovoljimo se činjenicom kako smo polupismena nacija i kako nismo jedini, te je svaki novi čitatelj zapravo jedna olimpijska pobjeda. Slučaj rukopisa „Mačak s četvrtog kata“ ima i dodatnu dimenziju; stvoriti empatiju kod djece u odnosu prema slabijima, u ovom slučaju napuštenim životinjama.

Rukopis Vlade Rajića u tom smislu zadovoljava sve uvjete za dobivanje olimpijske medalje. Priče prije spavanja priče su buđenja. Duhovite i tople, daleko od glumljene snishodljivosti, a uz to količinski izuzetno optimalno tempirane za publiku vrtićke i mlađe školske dobi. Iako, kao i svaki dobar rukopis, preporučamo da ga čitaju i roditelji i bake i djedovi, osobito zajedno s najmlađima.

Autor Vlado Rajić „dokazan“ je pisac za djecu čije je posljednje izvrsno djelo „Ljetovanje s čovjekom koji nije moj tata“ prepoznala i stručna publika nagradivši ga.

Povratak Biblioteka

ŠTO ĆE BITI KAD ODRASTE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ozana Ramljak, Ivana Crnošija Galović : ŠTO ĆE BITI KAD ODRASTE

 

button

 

 

Broj stranica Uvez Tvrdi Godina izdanja 2017. Cijena 100 kn / 13,27 Є

 

„Što će biti kad odraste“

Ono što je presudilo da autorski projekt dviju autorica – spisateljice Ozane Ramljak i ilustratorice Ivane Crnošije Galović „Što će biti kad odraste“ –  bude ovjenčan nagradom Piširiši jest dječje, zaigrano poimanje budućnosti, sutrašnjost kao igra. Lepršavost i vedrina glavne su odlike Ozaninih stihova, ali i razumijevanje za dijete, njegovo poimanje svijeta i njegove potrebe.

Stihovi su napisani velikim tiskanim slovima koji će i najmlađima, onima koji su tek svladali slova, omogućiti da sami pročitaju ovu slikovnicu, a lakoća i pjevnost rima brzo se pamte. Minimalistička ilustracija Ivane Crnošije Galović jednostavnim zaigranim crtežom odlično nadopunjuje Ozaninu vrckavost koja odražava djetinju energiju i tipično stalno predomišljanje, koje je iskorišteno kao okosnica ove stihovane priče o djetinjstvu. Upotrebom imenica koje dominiraju nad glagolima i nabrajanjem dobiva se na dinamici i gotovo filmičnoj izmjeni slika. Svaka je strofa himna neograničenim mogućnostima koje djetinjstvo prostire pred dječje zaigrane nožice.

Iako je slikovnica namijenjena najmlađima i s njima korespondira na njima lakorazumljivoj ludističkoj razini, sadrži i sloj značenja upućen odraslima, premošćujući naizgled velik jaz između najmlađih, koji tek povezuju prve riječi i rečenice, i onih u već dostojanstvenim godinama, sugerirajući da obzorje mogućnosti može, osim djetinje, postati i cjeloživotna vizura.

Cijeli je svijet u autoričinu poimanju istodobno i golemo igralište, ali i jedini prostor ozbiljna djelovanja, pa se nameće misao da je jedina razlika u tome kako ćemo provoditi svoje dane: u opredjeljenju hoćemo li svijet gledati kao prostor mogućnosti, kao djeca, ili kao prostor prisile, tipično za odrasle. Riječ je o djelu koje slavi djetinji pogled na svijet i radost življenja kao iskru koju treba njegovati da ne bi utrnula jer je u njoj sadržana iskonska klica života.

Stoga je ova slikovnica dobrodošlo štivo najmlađima, onima koji se tek sprijateljuju s knjigama s kojima će se, toplo se nadamo, nastaviti družiti i tijekom odrastanja i zrelosti.

 

 

 

 

Povratak Biblioteka