Knižek Igor

IGOR KNIŽEK KRATKI ŽIVOTOPIS

Autor je rođen 1972. u Kutini. Do 1980. zivi u selu Krivaj, a nakon toga u blizini Zagreba, i to do 2015. kad seli u Republiku Irsku, a potom u Estoniju. Do sada je izdao sedam dječjih knjiga, od toga cetiri u izdanju tvrtke Sipar d.o.o. i to “Priča o dva brata” 2011, “Drvosječa Tvrtko i fazan iz nebeskoga vrta”2011. “Kako je paž spasio Zagreb”2012 te „Legenda o Hani i ratnicima sedmog mora“ 2016. Knjiga “Radosni Ferdo i čarobna glazbena škrinjica” izasla je u nakladi Terra Sancti Martini 2013. U nakladi Alfe d.d. izasle su „Moj pustolovni planet, 2014. i „Tragaci skrivenih prica“, 2015. 

NAGRADE i PRIZNANJA:

2012.

Knjiga “Kako je paž spasio zagreb” je 2012. godine na Interliberu u sklopu  književnog festivala “Pazi, knjiga!” od strane i stručnog  i dječjeg žirija proglašena za najbolju hrvatsku dječju knjigu u 2012. godini osvojivši tako dvije od tri nagrade koje dodjeljuje taj festival.. 

2012/13.

Knjiga “Kako je paž spasio zagreb” je početkom 2013. primila najstariju hrvatsku književnu nagradu “Grigor Vitez” za dječju knjigu sa najboljim ilustracijama u 2012. Ilustrator je Tomislav Tomić.

2013.

Autorov dramski tekst “Feral šinjorine Bepine” dobitnik je prve nagrade kazališnog festivala “Mali Marulić 2013” Gradskog kazališta Mladih i kazališta lutaka u Splitu 2013. godine. 

2014.

Autorov dramski tekst “Legenda o Vjetropirki” dobitnik je ponovo prve nagrade kazališnog festivala “Mali Marulić 2014” Gradskog kazališta Mladih i kazališta lutaka u Splitu 2014. godine. 

2015.

Knjiga „Moj pustolovni planet“ dobija najprestižniju nagradu za dječju književnost u HR, „Grigor Vitez“.

Nagrada za doprinos kulturi Zagrebacke zupanije.

2017.

Knjiga „Legenda o Hani“ dobiva posebno priznanje direkcije nagrade„Grigor Vitez“ za promicanje tradicionalne bajke.

2020.

Prica „Ribarevo posljednje blago“ dobija 3.nagradu za najbolju bajku na 6.Medjunarodnom Festivalu Djecje Umjetnosti u Sarajevu 2020.

OSTALA DOSTINUCA :

Knjige”Priča o dva brata”,”Drvosječa Tvrtko”, “Kako je paž spasio Zagreb”, „Moj pustolovni planet“, „Tragaci skrivenih prica“ i „Legenda o Hani“ su preporučene kao dobra literatura za djecu u biltenima  koje sastavlja stručna Komisija za knjižničarske usluge za djecu i mladež Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) i uvrstene su u popis literature koja sluzi za biblioterapiju u radu sa djecom.

2015.

Knjiga „Moj pustolovni planet“ je nominirana među četiri izabrane knjige za nagradu „Anto Gardaš“

Knjiga „Moj pustolovni planet“ je nominirana za regionalnu nagradu „Mali princ“

Knjiga „Moj pustolovni planet“ uvrštena je u Specijalnu knjižnicu Ministarstva kulture kao dio kulturne bastine. 2016.

Knjiga „Tragaci skrivenih prica“ je nominirana za nagradu „Grigor Vitez“

Knjiga „Tragaci skrivenih prica“ uvrštena je u Specijalnu knjižnicu Ministarstva kulture kao dio kulturne bastine.

2018.i 2019. u Sinju je U sklopu tradicionalnih  dana Alke izvedena je autorova predstava „Alkarska nevista“, koji je posebnim dopisom podrzala i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarovic. 

2020. je u Gradskom kazalistu Vukovar izvedena predstava „Prica o dva brata“.

2021. je na Danima alke u Sinju izvedena predstava Od Rame do Sinja, gdje se pojavljujem kao su-ator scenarija.

 

e-mail : igor.knizek@yahoo.com

Noć knjige 23. 4. 2022.

Jesu li pisci koji čitavu godinu hodaju po promocijama dosadniji od kuhara koji ne daju u miru jesti gostima u restoranima? Čemu uopće razgovor o knjizi, nečemu što je, bilo dobro ili loše, svakako nepopravljivo? Zašto su uopće pojavljivanja književnika važna kad u Hrvatskoj slavu obično stječu nakon smrti? Trebaju li i književnici čitati ili je li to ipak preopasno za očuvanje vlastitog stila?
Na ova i brojna slična pitanja pokušat ćemo odgovoriti u društvu 12 domaćih književnika u subotu 23. travnja u 21:30 uz live stream na Youtube kanalu Noći knjige.
Sudjeluju: Julijana Matanović, Zlatko Krilić, Zdravko Zima, Marina Šur Puhlovski, Milko Valent, Ludwig Bauer, Tomislav Šovagović, Predrag Vrabec, Silvija Šesto, Robert Međurečan, Snježana Babić Višnjić i Kristijan Vujičić. Razgovor vodi i velikane provocira: Vedran Kukavica.
Organiziraju: Društvo hrvatskih književnika i Hrvatsko društvo pisaca uz sudjelovanje Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade i podršku Noći knjige.
Pridružite nam se!

Juraga-Kovačev Niveska

Niveska Juraga-Kovačev rođena je 9. siječnja 1963. godine u Sinju. Diplomirala je 1984. godine na Pedagoškoj Akademiji u Splitu i stekla zvanje učiteljice razredne nastave. U Osnovnoj školi Trilj radi od 1984. godine. Prvu knjigu pjesama za djecu Čarobno zrcalo izdala je 2001. godine uz recenziju cijenjenog književnog kritičara, prof. Anatolija Kudrjavceva čijim potpisom su joj otvorena vrata hrvatske dječje književnosti. To je bio vjetar u leđa i nastavila je pisati do danas.

Surađuje s dječjim časopisima i časopisima za kulturu, a uratci su joj uvršteni u čitanke,

ispite znanja, motivacijske knjižice i digitalne materijale za mlađe razrede. Recenzentica je nekoliko čitanki i vježbenica za 3. i 4. razred osnovne škole. 

Na Internetskom natječaju za kratku priču Ekran priče 04, njezina Kolotečina ili Živa istina (od 1504 pristigle priče) osvojila je 3. mjesto. 

Voli pisati i na ikavici pa u posljednje vrijeme, inspirirana svakodnevicom, piše humoreske za odrasle. Nada se da će i to objediniti u zbirku. U rukopisu ima zbirku pjesama za djecu, zbirku igrokaza i zavičajnu obradu usmenih pjesama pod nazivom Poetske i jezične značajke usmenoga stvaralaštva triljskoga kraja.

Tijekom radnog vijeka, izvan škole, desetak godina vodila je Dramsku skupinu sastavljenu od učitelja-volontera koji su u svoje slobodno vrijeme zajedno s njom šivali kostime, uređivali scenu i učili tekstove da bi ih na kraju odglumili pred učenicima OŠ Trilj, djecom Dječjeg vrtića Trilj kao i pred štićenicima udruge osoba s invaliditetom UOSIT iz Trilja. Dramski tekstovi potpisani su njezinim imenom. Za blagdane, okupljeni učitelji davali su predstave za Dječji odjel KBC Firule u Splitu, a redovito su se uključivali i u humanitarne akcije.

Niveska Juraga-Kovačev članica je i Sinjskog Pučkog kazališta gdje piše scenarije za djecu i odrasle. Po potrebi i zaglumi.

Lektorica je tridesetak knjiga različitih tematika na području Splitsko-dalmatinske županije i godišnjeg časopisa za kulturu Triljski most koji izdaje Udruga za kulturu Kulturno društvo Trilj čija je dopredsjednica.

Članica je i Likovne Udruge Tilurium iz Trilja. Na ovogodišnjoj manifestaciji Hrvatskog sabora kulture na 37.Susretu likovnih stvaralaca  u Otočcu, njezina slika Barke (akril na platnu) dobila je priznanje i odabrana za izložbu.

Od svih hobija kojima se bavi, ističe, pisanje joj je ipak na prvom mjestu.

BIBLIOGRAFIJA:

1.Čarobno zrcalo-(zbirka pjesama za djecu)-2001.-Matica hrvatska Sinj

2.Ekran priče-(Natječaj za kratku priču:skupina autora)-2006.-Profil International i Iskoninternet

3.Gdje šljive rastu?-(zbirka pjesama za djecu)-2007.-Kulturno društvo Trilj

4.Nepopravljiva šteta-(slikovnica)-2011.-Kulturno društvo Trilj

5.Vlaške priče-(zbirka kratkih priča;skupina autora)-2015.-naklada Martina Barbić

6.Legenda o Gaju Laberiju-(slikovnica)-2017.-PKD Gaj Laberije Sinj

7.Prava lica pitalica (motivacijska knjižica za učenje slova u 1.r.)-2022.-Školska knjiga

8.Pegula (zbirka kratkih priča za djecu)-2022.-Ljevak d.o.o.

Ivanović Nina

Rođena je 1987. u Zagrebu, gdje je završila Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn te diplomirala Dizajn grafičkih proizvoda na Grafičkom fakultetu. Jedan semestar školovala se u Portugalu u Školi za umjetnost i dizajn (Escola Superior de Artes e Design), gdje se usavršavala u oblikovanju grafičkih proizvoda, ilustraciji i fotografiji. U posljednje vrijeme ilustrirala je dvije slikovnice, “MUHEr Zagreba” i “Ježovita priča” Silvije Šesto, te nekolicinu knjiga za djecu i mlade. Danas se najviše bavi dizajnom i oblikovanjem knjiga i umjetničkih kataloga te crtanjem digitalnih ilustracija. Najdraži su joj motivi životinje, biljke i bicikli.

Ilustracije:

SEMAFORA

Silvija Šesto: MUHEr Zagreba

Silvija Šesto: Ježovita priča

HDKDM

Andrijana Grgičević: Kako pravilno govoriti krivo

Lana Bitenc: Ne tako strašne priče za laku noć

Selma Parisi: Online kučke

Iva Dužić: 8 lajkova

Gordana Lukačić: Totalna zavrzlama

Tekst i ilustracije:

SEMAFORA

Biciklistička početnica profesora Fausta (u radu)