Iva Bezinović-Haydon (Rijeka, 1981.) završila je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakutletu u Zagrebu. Predavala je hrvatski jezik i književnost u dvije gimnazije, kao i na fakultetu u Mađarskoj. Radila je kao lektorica i prevoditeljica, osnovala i deset godina vodila školu hrvatskog jezika za strance. 

Njezine kratke priče i pjesme na hrvatskom i na engleskom jeziku mogu se naći u Večernjem listu, u antologijama kratkih priča i na internetskim portalima (Strane, Astronaut, Libartes, Čovjek časopis). 

Dosad su joj objavljene četiri slikovnice: “Mala Mara i veliko stablo”, “Moja baka ne zna tko sam”, “Gdje se skriva Vedran”, “Tamnograd”. Nekoliko je njezinih priča i slikovnica završilo je u finalima raznih književnih natječaja, a osvojila je i nekoliko nagrada.

Živi u Zagrebu s mužem i troje djece.

IVANA ŠOJAT 

Rodila se 26. veljače 1971. u Osijeku, gdje je završila gimnaziju (novinarsko usmjerenje) i dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu. Studij je kraju zapravo priveo Domovinski rat u koji se još početkom kolovoza uključila kao dragovoljac. 

1993. odlazi u Belgiju gdje je živjela sedam godina. Godinu dana radila kao dopisnik Glasa Slavonije iz Bruxellesa. Već osamnaest godina aktivno se bavi književnim prevođenjem za najprestižnije hrvatske nakladnike. 

Od 2003. je članica Društva hrvatskih književnika. 

Kao pjesnikinja, esejistica, prozaistica i romansijerka, iza sebe ima devetnaest ukoričenih naslova: četiri zbirke poezije (“Hiperbole”, “Uznesenja”, “Utvare”, “Sofija plaštevima mete samoću” i „Ljudi ne znaju šutjeti“), zbirku eseja “I past će sve maske”, četiri zbirke novela (“Kao pas”, “Mjesečari”, “Ruke Azazelove” i „Emet“), te sedam romana (“Šamšiel”, “Unterstadt”, „Ničiji sinovi“, „Jom Kipur“, „Ezan“, „Štajga ili put u maglu“ i „Sama“), romane za mlade „Zmajevi koji ne lete“ i „Oblak čvoraka“, kao i slikovnice „Heliot, zmaj gnjezdaš“ i „Selina i mrakovi“ koja uskoro izlazi u prijevodu na kineski jezik.

“Unterstadt” (2009, Fraktura) je 2010. ovjenčan čak četirima književnim nagradama: godišnjom nagradom Vladimir Nazor za književnost, nagradom Ksaver Šandor Gjalski, godišnjom nagradom Josip i Ivan Kozarac, te književnom nagradom Fran Galović. 2012. „Unterstadt“ je dramatiziran i premijerno izveden u HNK u Osijeku u režiji Zlatka Svibena. Poput romana, i predstava je 2013. ovjenčana svim važnijim nagradama.

Za roman za mlade „Zmajevi koji ne lete“ je 2021. dobila nagradu Ptičica (nagrada publike) Grigor Vitez, a roman „Oblak čvoraka“ joj je 2022. donio nagradu Mato Lovrak.

2016., 2018. i 2019. njezine kratke priče nagrađene su prvom, odnosno drugom nagradom za kratku priču Ranko Marinković „Večernjeg lista“. 

Novela „Emet“ iz istoimene zbirke dramatizirana je i praizvedena u HNK u Osijeku u režiji Same M. Streleca, 10. studenog 2018. 

Kao dramaturginja, Ivana je dramatizirala Kozarčevu pripovijetku „Tena“, a njezina je dramatizacija pod naslovom „Lipa si, Teno!“ u režiji Roberta Raponje na Noćnoj sceni HNK u Osijeku premijerno izvedena 2. prosinca 2010., te je kroz šest sezona postala najdugovječnija predstava Noćne scene.

29. svibnja 2015. u ZKM-u je premijerno izvedena njezina duodrama „Elza hoda kroz zidove“ koja je iste godine proglašena Najboljim novim dramskim tekstom, te ovjenčana nagradom portala Teatar.hr.

15. veljače 2019. u Hrvatskome domu Vukovar praizvedena je dječja predstava nastala prema njezinoj slikovnici „Heliot, zmaj gnjezdaš“ u režiji Roberta Raponje. U prosincu je Vinkovačko kazalište Joza Ivakić premijerno izvelo predstavu „Štajga“ u režiji Jasmina Novljakovića nastalu prema njezinu tekstu. U listopadu 2021. premijerno je izvedena predstava „Zmajevi koji ne lete“ nastala prema istoimenom romanu za mlade, u dramatizaciji i režiji Damira Mađarića, u koprodukciji koprivničkog kazališta Oberon i HNK u Osijeku.

Njezina djela do sad su prevedena na engleski, talijanski, njemački, slovenski, bugarski, turski, poljski, makedonski, mađarski i kineski jezik. Piše i na francuskome.

Do sad je s francuskog i engleskog prevela sedamdesetak knjiga značajnih svjetskih autora.

Za cjelokupan umjetnički rad i promicanje hrvatske kulture u zemlji i inozemstvu 2016. je odlikovana Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a 2011. je dobila Pečat grada Osijeka za poseban doprinos u književnosti.