Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade/klub prvih pisaca s ponosom raspisuje
Svoje stihove šaljite na:
do 1.4.2019.
Rezultat natječaja bit će objavljen 15.4.2019.
Pobjednik natječaja dobiva tiskano izdanje rukopisa, 30 autorskih primjeraka, statuu „KITICA“ te kunsku nagradu u iznosu od 1.000,00 kn
Na stih!
HRVATSKO DRUŠTVO KNJIŽEVNIKA
ZA DJECU I MLADE / KLUB PRVIH PISACA
OBJAVLJUJE REZULTATE
5. NATJEČAJA ZA KNJIŽEVNU NAGRADU
«ZVONKO»
Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade – Klub prvih pisaca zaključilo je peti natječaj Zvonko, potragu za najboljim neobjavljenim romanom iz ladica naših književnika koji se obraćaju najmlađima. Na natječaj, nazvan prema našem pokojnom članu i nagrađivanom piscu Zvonku Todorovskom, i ove je godine pristiglo više desetaka neobjavljenih rukopisa poznatih i nepoznatih autora koji pišu za djecu i mlade.
Žiri u sastavu Silvija Šesto, predsjednica Društva i urednica tiskanih izdanja, Magdalena Mrčela, prošlogodišnja dobitnica Zvonka za roman ”Kako je Flegmarin postao kapetan”, i Snježana Babić Višnjić, potpredsjednica Društva i urednica tiskanih izdanja, jednoglasno je odlučio da je ovogodišnja laureatkinja Branka Klisović sa svojim romanom ”Dnevnik jednog balavca”. Taj je naslov razveselio članove žirija ne samo svojom uvjerljivošću, stilskom dorađenošću i duhovitim situacijama u kojima se možemo prepoznati, nego i stoga što smo ponovno našli odličan rukopis nepoznate autorice koji ćemo sa zadovoljstvom dodati u izlog naših tiskanih naslova. Priča je to o jednom trinaestogodišnjaku ispričana u prvom licu jezikom koji će protagonistovi vršnjaci instantno prepoznati kao njima razumljiv na svim razinama – i na planu izražavanja i na planu fabulativne dinamike koja se tim jezikom postiže.
Autorica je uspjela od početne ideje – prisilno pisanje dnevnika – do kraja događaja koje pratimo, što se podudara s jednom školskom godinom, održati neposrednost i nepretencioznost te se suzdržati od dociranja u situacijama kad je odraslom promatraču teško odoljeti da ne prosuđuje.
Ako se ikoji roditelj ili netko drugi pitao što se događa u umu jednog tinejdžera, ova bi mu knjiga mogla dati zapanjujući i zabavan odgovor na to pitanje. Ne samo da ćete moći zaviriti u život jednog naraštaja, današnjih mladih, nego ćete na kraju morati priznati da brige koje ih tište, doduše, imaju drukčiju kulturološku kulisu, načičkanu mnogim tehnološkim novotarijama, ali u dubinama svi još i danas dijele iste strahove kao i mnoge generacije prije – hoće li nam simpatija biti uzvraćena i kako zadovoljiti odrasle koji nikad nisu, a tako je i danas, razumjeli svoju djecu jer su prebrzo zaboravili što ih je mučilo kad im je bilo trinaest.
PRIOPĆENJE REZULTATA
4. NATJEČAJA PIŠIRIŠI,
ZA NAJBOLJU SLIKOVNICU
Natječaj Piširiši, koji je Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade – Klub prvih pisaca ove godine raspisalo 4. put, opet je opravdao svoje postojanje i opstojanje. Na natječaj, na kojem je ove godine zadana tema bila škola, pristiglo je tridesetak priča i nešto manje ilustracija hrvatskih majstora riječi i risanja.
Autori koji su se prijavili na ovogodišnji natječaj vrlo su raznoliko i maštovito interpretirali pojam škole, i s njime povezane motive učenja i znanja. Da učenje nije i mučenje, naši su se pisci potrudili dokazati i u stihovima pa je mnogo pristiglih radova bilo ukroćeno rimama. Pažljivo iščitavši sve priče, ovogodišnji žiri u sastavu Silvija Šesto, predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade te urednica izdanja; Ozana Ramljak, prošlogodišnja pobjednica u kategoriji teksta na natječaju Piširiši, autorica slikovnice “Što će biti kad odraste”; Ivana Crnošija-Galović, prošlogodišnja laureatkinja na natječaju Piširiši za oslikavanje slikovnice “Što će biti kad odraste”, te Snježana Babić Višnjić, urednica izdanja Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, odlučio je ovogodišnje statue Piširiši, po trideset primjeraka i po 1000 kuna, dodijeliti Ivoni Šajatović za tekst Čarobnjak Panjak i Ptica Čupalica, te ilustratorici Hani Tintor. Ivona Šajatović zaokupila je pozornost prosudbenog povjerenstva vrlo slobodnom interpretacijom zadanog motiva, tako što je školu poistovijetila sa životom, i to onim njegovim dijelom koji je protkan tajanstvenim nitima kojima se tkaju priče. Naime, dovodeći u središte pozornosti djevojčicu Helu koja se ljuti na sve koji ne poslušaju njezine želje, spisateljica nam, uz svesrdnu pomoć čarobnjaka Panjka, poručuje da počinjemo učiti i uživati u životu tek kad promijenimo odnos prema svijetu. Tek kad se prestane zahtijevati možemo se početi mijenjati i tek nam tada znanje i škola mogu pomoći da postanemo bolji ljudi. Hana Tintor pak zanimljivom i razigranom linijom oslikava svijet učenja, nudeći nam uvid u svijet školskog inventarija i ikonografije iz nove perspektive koja, prije svega poziva na igru. Znanstvenici su već potvrdili da je najučinkovitije učenje kroz igru, a mi vas pozivamo da jednako tako prosuđujete naše nove laureate i, igrajući se s njima i s nama, naučite kako još bolje razumjeti i voljeti sebe i druge.
Svečana promocija slikovnice i dodjela nagrada, te veselica s pobjednicima natječaja bit će 6. listopada 2018.
Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade i Lutkarsko proljeće u Vukovarsko-srijemskoj županiji, s ciljem poticanja domaćeg dramskog stvaralaštva za djecu i dječjeg dramskog stvaralaštva objavljuje javni poziv za prijavu tekstova i dodjelu Nagrade TENA I TENICA. Natječaj se raspisuje prvi put 01.12.2017., a tekstovi se primaju do 01.02.2018.
Na poziv za nagradu TENA mogu se prijaviti autori s novim dramskim tekstom pisanim za lutkarsko kazalište i kazalište za djecu. Na poziv za nagradu TENICA mogu se prijaviti osnovnoškolci s tekstom pisanim za lutkarsko kazalište i kazalište za djecu. Tekstovi moraju biti pisani na hrvatskom jeziku i ne smiju biti izvedeni ili objavljeni do ožujka 2018. godine kada će se održati 23. Lutkarsko proljeće (19. – 24. ožujka 2018.) Dodjela će se održati u srijedu, 21. ožujka u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima.
Tekstovi se šalju pod šifrom, a autor može prijaviti jedan tekst. Na adresu Kazalisna druzina ” Asser Savus”, Kralja Tvrtka Kotromanića 14, 32100 Vinkovci, treba dostaviti pet primjeraka teksta te u posebnoj omotnici (zatvorenoj), na kojoj je ispisana šifra, podatke o autoru (puno ime, adresa, broj telefona) s naznakom za Nagradu Tena i Tenica.
Tekstove će čitati, ocjenjivati i o nagradama odlučivati stručna komisija u sastavu: Snježana Babić Višnjić, Silvija Šesto, Julijana Adamović, Nenad Pavlović i Himzo Nuhanović.
Nagrada se sastoji od statute TENA I TENICA, nakon čega će uslijediti koncertno čitanje nagrađenih djela.
Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade – Klub prvih pisaca zavrtjelo je četvrti put natječaj za neobjavljeni prozni rukopis za djecu i mlade „Zvonko“, nazvan prema svom članu i nagrađivanom književniku za djecu i mlade Zvonku Todorovskom.
I ove je godine natječaj potaknuo pisce da se kreativno razmašu i iznesu na svjetlo dana svoje nove radove namijenjene najmlađima. Nakon pomna iščitavanja četrdesetak rukopisa pristiglih na natječaj, žiri je odabrao nekoliko naslova u uži izbor. Gotovo jednoglasno, u završnici izbora našli su se rukopisi Maje Uzelac „Triptih o ljetu“, Tamare Lovey „Zamrznuto ogledalo“ i Magdalene Mrčele „Kako je Flegmarin postao kapetan“.
Žiri u sastavu Silvija Šesto, predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Mladen Kopjar, član HDKDM-a, Vlasta Golub, prošlogodišnja pobjednica natječaja“ Zvonko“, i Snježana Babić Višnjić, urednica izdanja HDKDM-a, nije imao jednostavan zadatak jer su se pred njim našla tri zanimljiva, dorađena i sugestivna rukopisa. Svaki odlikuje stilska dorađenost, aktualnost i uvjerljivi likovi s kojima se djeca i mladi lako mogu poistovjetiti. Uzevši sve to u obzir, prosudbeni je žiri odlučio da je pobjednik četvrtog natječaja „Zvonko“ za neobjavljeni prozni rukopis roman „Kako je Flegmarin postao kapetan“ Magdalene Mrčele. Riječ je o duhovitoj obiteljskoj priči s ozbiljnom temom – dolazak prinove u obitelj koja remeti dotadašnju obiteljsku dinamiku. Radnja romana postavljena je na nekoliko pripovjednih platformi, točnije svaki član obitelji dobiva prostor za svoje predstavljanje u prvom licu, po čemu oni postaju više od književnih likova – postaju uvjerljivi i punokrvni junaci naše svakodnevice, nalik na naše susjede, rođake, prijatelje.
Dominantan dio priče prati obiteljski život obitelji Balić koji se nepovratno mijenja kad tata i mama objave da majka očekuje dijete, četvrto u obitelji s tri sina, zbog čega se obitelj mora preseliti izvan grada.
Iako je glavni lik Marin, najmlađe dijete u obitelji do majčine trudnoće i rođenja novorođenčeta, koji nas uvodi u priču u prvom licu, spisateljica daje riječ i drugim likovima romana, majci, braći, ali zadržava i sama pravo da se odmakne u određenom trenutku i „švenka“ obitelj u situaciji u kojoj se svima čini da nitko nema kontrolu nad njom. Tako se odmičemo od pretjerane emotivnosti do razine kada prevlada glas razuma. Prelomljenim vizurama koje se međusobno nadopunjuju dobivamo dodatnu dimenziju u kojoj se stvorio prostor za promjenu likova koji, u novim okolnostima, postaju svjesniji potreba svojih bližnjih i samim time sretniji i spretniji u novim socijalnim okolnostima.
Trenutak u kojem djeca, navikla da se odrasli brinu o njima i donose najvažnije odluke, osjete da je stvarnost sve samo ne nepromjenjiva, jedan je od prijelomnih trenutaka romana, koji utječe na sve članove obitelji. Promjenom njihova stava iz otpora prema afirmativnom prihvaćanju novih okolnosti, događa se i preobrazba likova iz pasivnih u aktivne sudionike događaja i pritom roman ne gubi svoj pripovjedni ritam i ne pada mu napetost jer su pripovjedne linije isprepletene tako umješno da se preklapaju u ključnim trenucima.
