“Teško je čitati između redaka kad je jednostruki prored!”, učestala je uzrečica djeda glavne junakinje, pa glavna junakinja pričajući svoju priču koristi “Dvostruki prored”, to jest dvije usporedne priče, između kojih ostaje dovoljno prostora de se može “čitati između redaka”, odnosno, čitateljica ili čitatelj, imaju dovoljno prostora percipirati “prešućeno u tekstu”, a ponegdje je ono što je prešućeno, za daljnji tijek radnje, životne puteve junaka, značajnije od izgovorenog, te ponegdje ostavlja dublje tragove od izgovorenog.

“Dvostruki prored” roman je iz svakodnevice učenika osmog razreda osnovne škole, s elementima ljubavi i potrage za vlastitim identitetom, “mjestom pod suncem”, u osjetljivim godinama kada se donose velike odluke za ostatak života (treba se odlučiti kojim putem krenuti), a ne snalazi se još ni u trenutnoj životnoj situaciji, prekretnici života, u kojoj se iz osnovne prelazi u gimnazijske dane.

U jednoj priči pratimo nutrinu glavne junakinje, punu pomiješanih emocija, koje zapisuje u dnevniku, a u drugoj vanjski svijet koji okružuje glavnu junakinju, pun dijaloga, brze radnje i ponegdje satiričnog zbivanja pomiješanog s gorčinom života, te se često te dvije radnje isprepliću i utječu jedna na drugu, ostavljajući dovoljno prostora za “čitanje između redaka”.

Cyberbullying ili nasilje preko interneta se sve češće spominje kao bolest 21. stoljeća. Istraživanja pokazuju da je cyberbullying rastući trend koji negativno utječe na vrlo velik broj mladih ljudi. Zbog zlostavljanja na internetu u svijetu svake godine na desetine tisuća tinejdžera si pokuša oduzeti život, a njih nekoliko tisuća to i učini. Nasilje preko interneta treće je u rangu najčešćih razloga samoubojstava djece. U posljednjih nekoliko godina na Hrabrom telefonu se drastično povećao broj suicidalnih poziva. Ovi podaci ukazuju na nužnost ukazivanja na ovaj sve veći problem današnjice. 

Književna forma kratke priče u kojoj se neposredno ulazi u srž problematike se čini prikladna i dovoljno dinamična za približiti mladima ovu aktualnu i bolnu tematiku. Vijesti o patnjama djece diljem svijeta zbog nasilja preko interneta su poslužile kao motivi za zbirku kratkih priča koje bi mladim ljudima pomogle da upoznaju ne samo posljedice, već i osnovne činjenice o cyberbullyingu kojih oni prečesto nisu svjesni. Namjera autora je širenje svijesti o medijskoj pismenosti i njenoj važnosti kroz kratke priče s poantiranim porukama. Pitanja koja se kroz priče postavljaju su: Što je elektroničko nasilje? Kako razlikovati šalu od zlostavljanja? Za što sve mladi koriste elekroničko nasilje? Koji su sve mitovi elekroničkog nasilja? Koje mogućnosti postoje za zaštitu se od nasilja putem interneta?