Knižek Igor

IGOR KNIŽEK KRATKI ŽIVOTOPIS

Autor je rođen 1972. u Kutini. Do 1980. zivi u selu Krivaj, a nakon toga u blizini Zagreba, i to do 2015. kad seli u Republiku Irsku, a potom u Estoniju. Do sada je izdao sedam dječjih knjiga, od toga cetiri u izdanju tvrtke Sipar d.o.o. i to “Priča o dva brata” 2011, “Drvosječa Tvrtko i fazan iz nebeskoga vrta”2011. “Kako je paž spasio Zagreb”2012 te „Legenda o Hani i ratnicima sedmog mora“ 2016. Knjiga “Radosni Ferdo i čarobna glazbena škrinjica” izasla je u nakladi Terra Sancti Martini 2013. U nakladi Alfe d.d. izasle su „Moj pustolovni planet, 2014. i „Tragaci skrivenih prica“, 2015. 

NAGRADE i PRIZNANJA:

2012.

Knjiga “Kako je paž spasio zagreb” je 2012. godine na Interliberu u sklopu  književnog festivala “Pazi, knjiga!” od strane i stručnog  i dječjeg žirija proglašena za najbolju hrvatsku dječju knjigu u 2012. godini osvojivši tako dvije od tri nagrade koje dodjeljuje taj festival.. 

2012/13.

Knjiga “Kako je paž spasio zagreb” je početkom 2013. primila najstariju hrvatsku književnu nagradu “Grigor Vitez” za dječju knjigu sa najboljim ilustracijama u 2012. Ilustrator je Tomislav Tomić.

2013.

Autorov dramski tekst “Feral šinjorine Bepine” dobitnik je prve nagrade kazališnog festivala “Mali Marulić 2013” Gradskog kazališta Mladih i kazališta lutaka u Splitu 2013. godine. 

2014.

Autorov dramski tekst “Legenda o Vjetropirki” dobitnik je ponovo prve nagrade kazališnog festivala “Mali Marulić 2014” Gradskog kazališta Mladih i kazališta lutaka u Splitu 2014. godine. 

2015.

Knjiga „Moj pustolovni planet“ dobija najprestižniju nagradu za dječju književnost u HR, „Grigor Vitez“.

Nagrada za doprinos kulturi Zagrebacke zupanije.

2017.

Knjiga „Legenda o Hani“ dobiva posebno priznanje direkcije nagrade„Grigor Vitez“ za promicanje tradicionalne bajke.

2020.

Prica „Ribarevo posljednje blago“ dobija 3.nagradu za najbolju bajku na 6.Medjunarodnom Festivalu Djecje Umjetnosti u Sarajevu 2020.

OSTALA DOSTINUCA :

Knjige”Priča o dva brata”,”Drvosječa Tvrtko”, “Kako je paž spasio Zagreb”, „Moj pustolovni planet“, „Tragaci skrivenih prica“ i „Legenda o Hani“ su preporučene kao dobra literatura za djecu u biltenima  koje sastavlja stručna Komisija za knjižničarske usluge za djecu i mladež Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) i uvrstene su u popis literature koja sluzi za biblioterapiju u radu sa djecom.

2015.

Knjiga „Moj pustolovni planet“ je nominirana među četiri izabrane knjige za nagradu „Anto Gardaš“

Knjiga „Moj pustolovni planet“ je nominirana za regionalnu nagradu „Mali princ“

Knjiga „Moj pustolovni planet“ uvrštena je u Specijalnu knjižnicu Ministarstva kulture kao dio kulturne bastine. 2016.

Knjiga „Tragaci skrivenih prica“ je nominirana za nagradu „Grigor Vitez“

Knjiga „Tragaci skrivenih prica“ uvrštena je u Specijalnu knjižnicu Ministarstva kulture kao dio kulturne bastine.

2018.i 2019. u Sinju je U sklopu tradicionalnih  dana Alke izvedena je autorova predstava „Alkarska nevista“, koji je posebnim dopisom podrzala i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarovic. 

2020. je u Gradskom kazalistu Vukovar izvedena predstava „Prica o dva brata“.

2021. je na Danima alke u Sinju izvedena predstava Od Rame do Sinja, gdje se pojavljujem kao su-ator scenarija.

 

e-mail : igor.knizek@yahoo.com

Juraga-Kovačev Niveska

Niveska Juraga-Kovačev rođena je 9. siječnja 1963. godine u Sinju. Diplomirala je 1984. godine na Pedagoškoj Akademiji u Splitu i stekla zvanje učiteljice razredne nastave. U Osnovnoj školi Trilj radi od 1984. godine. Prvu knjigu pjesama za djecu Čarobno zrcalo izdala je 2001. godine uz recenziju cijenjenog književnog kritičara, prof. Anatolija Kudrjavceva čijim potpisom su joj otvorena vrata hrvatske dječje književnosti. To je bio vjetar u leđa i nastavila je pisati do danas.

Surađuje s dječjim časopisima i časopisima za kulturu, a uratci su joj uvršteni u čitanke,

ispite znanja, motivacijske knjižice i digitalne materijale za mlađe razrede. Recenzentica je nekoliko čitanki i vježbenica za 3. i 4. razred osnovne škole. 

Na Internetskom natječaju za kratku priču Ekran priče 04, njezina Kolotečina ili Živa istina (od 1504 pristigle priče) osvojila je 3. mjesto. 

Voli pisati i na ikavici pa u posljednje vrijeme, inspirirana svakodnevicom, piše humoreske za odrasle. Nada se da će i to objediniti u zbirku. U rukopisu ima zbirku pjesama za djecu, zbirku igrokaza i zavičajnu obradu usmenih pjesama pod nazivom Poetske i jezične značajke usmenoga stvaralaštva triljskoga kraja.

Tijekom radnog vijeka, izvan škole, desetak godina vodila je Dramsku skupinu sastavljenu od učitelja-volontera koji su u svoje slobodno vrijeme zajedno s njom šivali kostime, uređivali scenu i učili tekstove da bi ih na kraju odglumili pred učenicima OŠ Trilj, djecom Dječjeg vrtića Trilj kao i pred štićenicima udruge osoba s invaliditetom UOSIT iz Trilja. Dramski tekstovi potpisani su njezinim imenom. Za blagdane, okupljeni učitelji davali su predstave za Dječji odjel KBC Firule u Splitu, a redovito su se uključivali i u humanitarne akcije.

Niveska Juraga-Kovačev članica je i Sinjskog Pučkog kazališta gdje piše scenarije za djecu i odrasle. Po potrebi i zaglumi.

Lektorica je tridesetak knjiga različitih tematika na području Splitsko-dalmatinske županije i godišnjeg časopisa za kulturu Triljski most koji izdaje Udruga za kulturu Kulturno društvo Trilj čija je dopredsjednica.

Članica je i Likovne Udruge Tilurium iz Trilja. Na ovogodišnjoj manifestaciji Hrvatskog sabora kulture na 37.Susretu likovnih stvaralaca  u Otočcu, njezina slika Barke (akril na platnu) dobila je priznanje i odabrana za izložbu.

Od svih hobija kojima se bavi, ističe, pisanje joj je ipak na prvom mjestu.

BIBLIOGRAFIJA:

1.Čarobno zrcalo-(zbirka pjesama za djecu)-2001.-Matica hrvatska Sinj

2.Ekran priče-(Natječaj za kratku priču:skupina autora)-2006.-Profil International i Iskoninternet

3.Gdje šljive rastu?-(zbirka pjesama za djecu)-2007.-Kulturno društvo Trilj

4.Nepopravljiva šteta-(slikovnica)-2011.-Kulturno društvo Trilj

5.Vlaške priče-(zbirka kratkih priča;skupina autora)-2015.-naklada Martina Barbić

6.Legenda o Gaju Laberiju-(slikovnica)-2017.-PKD Gaj Laberije Sinj

7.Prava lica pitalica (motivacijska knjižica za učenje slova u 1.r.)-2022.-Školska knjiga

8.Pegula (zbirka kratkih priča za djecu)-2022.-Ljevak d.o.o.

Ivanović Nina

Rođena je 1987. u Zagrebu, gdje je završila Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn te diplomirala Dizajn grafičkih proizvoda na Grafičkom fakultetu. Jedan semestar školovala se u Portugalu u Školi za umjetnost i dizajn (Escola Superior de Artes e Design), gdje se usavršavala u oblikovanju grafičkih proizvoda, ilustraciji i fotografiji. U posljednje vrijeme ilustrirala je dvije slikovnice, “MUHEr Zagreba” i “Ježovita priča” Silvije Šesto, te nekolicinu knjiga za djecu i mlade. Danas se najviše bavi dizajnom i oblikovanjem knjiga i umjetničkih kataloga te crtanjem digitalnih ilustracija. Najdraži su joj motivi životinje, biljke i bicikli.

Ilustracije:

SEMAFORA

Silvija Šesto: MUHEr Zagreba

Silvija Šesto: Ježovita priča

HDKDM

Andrijana Grgičević: Kako pravilno govoriti krivo

Lana Bitenc: Ne tako strašne priče za laku noć

Selma Parisi: Online kučke

Iva Dužić: 8 lajkova

Gordana Lukačić: Totalna zavrzlama

Tekst i ilustracije:

SEMAFORA

Biciklistička početnica profesora Fausta (u radu)

Delač – Klepac Jadranka

Jadranka Delač-Klepac (Jadranka Klepac) je spisateljica za djecu i profesorica matematike. Radila je kao profesor matematike do mirovine na 15. gimnaziji (popularnom Mioc-u) u Zagrebu. Bila je profesor mentor i profesor savjetnik za nastavu matematike u srednjim školama, a predavala je matematiku i na međunarodnom odjelu svoje škole (International Baccalaureate) dugi niz godina. 

       Do sada je objavljivala u Modroj lasti, Radosti, Smibu, časopisu Književnost i dijete, matematičkom časopisu Matka (bajkovite priče u kojima je uključen i neki matematički sadržaj), te stručno-metodičke članke za nastavnike matematike u časopisu Poučak.  

    Živi u Zagrebu sa suprugom, ima dvije odrasle kćeri koje su znanstvenice i četvoro unučadi. 

  Objavljeni radovi:

       – «Miris knjige», (naklada Ljevak, 2004.) roman za djecu, preporučena je izborna lektira za sedmi razred osnovne škole

     –  «Kora od jabuke»  (naklada Ljevak, 2008.) roman, dobio je nagradu Mato Lovrak za najbolji roman za djecu objavljen u 2008. Godini, u nekim školama se isto obrađuje kao preporučena lektira 

      – «Spomenar», (naklada Ljevak, 2016.), roman za djecu koji s prva dva čini malu trilogiju

        – «Patuljci žive u kuglama»  (naklada Ljevak, 2000.g.) zbirka priča i bajki koje su zastupljene u čitankama za osnovne škole, knjiga se također nalazi na izbornom popisu lektire 

        – «Kako dokazati da postoje vilenjaci» (naklada Element, 2013.), zbirka čarobmatičkih priča

      – «Moje boje» (naklada Tonimir, 2008.g.), zbirka poezije

    –  «Zbirka riješenih maturalnih zadaća» (naklada Element, 1997.)

  -«Abrakadabra» (naklada Element, 2019. zbirka čarobmatičkih priča)

Neke od ovih knjiga doživjele su i više izdanja. 

     

Spasović Vitomir

Vitomir Spasović rođen je 1964. u Zagrebu, Hrvatska, gdje živi i radi. Diplomirao je na Fakultetu za kineziologiju u Zagrebu. 

Ostvario je izvrsnu sportsku karijeru kao član Hrvatskog judo reprezentacije, a 1992. je na svjetskom A turniru postao i prvi osvajač međunarodne medalje za Hrvatsku. Kasnije je bio trener kadeta i seniora i izbornik seniorske Hrvatske judo reprezentacije. Danas djeluje u području sportske pedagogije i bavi se projektima koji masovnije uključuju djecu u sport zbog pozitivnog utjecaja na njihov izgled i zdravlje, a pogotovo na njihovo ponašanje, navike i odgoj.

Razvio je projekte koji su u ovom području značajna pomoć roditeljima i djeci u odabiru najboljeg sporta za njih. Autor je serijala knjiga za djecu „Mali sportaši“, slikovnica „Olimpijske priče“ i projekta zdravstvene prevencije „Odaberi sport“.

Priručnici za djecu “Mali sportaši 1-5” na afirmativan i djeci prilagođen način (ilustracije, fotografije, strip) daju opis 26 olimpijskih sportova, obrazlažu  važnost bavljenja sportom, približavaju djeci načela olimpizma i Olimpijskih igara te ih motiviraju da sami odaberu tjelesnu aktivnost, tj. sport koji im se najviše sviđa. 

„Olimpijske priče“ slikovnice su o ljudima koji su baveći se sportom doživjeli, ili još doživljavaju u njemu ljepotu i sreću. U tim pričama djeca će doznat sve o malenom Jigoru Kanu koji je želio biti velik i jak pa je  postao je judaš, o  najstarijim sportskim igrama na svijetu Olimpijskim igrama i kako je sve počelo, o fantastičnom skakaču s motkom Sergeju Bubki i  nizu drugih poznatih sportaša i osvajača medalja, olimpijskih pobjednika. Među navedenim slikovnicama posebno mjesto zauzimaju i slikovnice o poznatim hrvatskim sportašima i njihovim uspjesima: „Snježna kraljica“ – priča o skijašici Janici Kostelić, „Super Luka“ – o nogometašu Luki Modriću, „Srebrni iz Rusije“ – o hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji, „Morske dubine“ o roniocu na dah Goranu Čolak.

Navedene slikovnice nalaze se u mnogim knjižnicama osnovnih škola diljem RH-a, dok se u nižim razredima osnovnih škola na području grada Rijeke obrađuju u sklopu redovne nastave kao sportska lektira.

Oba serijala knjiga za djecu „Mali sportaši“ i „Olimpijske priče“ objavljeni su uz potporu Međunarodnog olimpijskog odbora i Hrvatskog  olimpijskog odbora. 

 

Markov Martina

Moja priča

Od najranijih dana gajim ljubav prema prirodi, posebice prema moru. Iako sam odrasla u Šibeniku, kao dijete sam svaki vikend i ljetne praznike provodila u raju, u Murteru, u zeleno, plavom i žutom okruženju, s pogledom na rasute bisere – Kornatsko otočje. Zaljubljena u njegove boje, zvukove i mirise, nakon završetka studija biologije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu odlučujem se život na tom rajskom otoku. U želji da zajednici poklonim dio sebe, osnivam udrugu Argonauta s kojom pokrećem prve projekte usmjerene zaštiti prirode i okoliša na otoku Murteru i na Kornatima. Sad već davne 2008. godine, zbog ozlijeđene morske kornjače, koja je, spletom okolnosti, Uskršnje praznike provela u mom domu, a koju je moj sin, tada petogodišnjak, nazvao Leonardo, u meni se „dogodila“ spisateljica. Tada je nastala moja prva priča, Priča o Leonardu, nedugo zatim druga i treća priča, Bepo i Kantica i Leonardo i prijatelji. Iako me pisanje i tada ispunjavalo, ono je bilo samo hobi. Kao doktorica prirodnih znanosti, kreativno pisanje sam zamijenila onim stručnim i znanstvenim, a ljubav prema moru i Kornatima njegovala kao biologinja u Javnoj ustanovi „Nacionalni park Kornati“ sve do 2019. godine kada je želja za slobodom i kreativnim izražavanjem bila toliko jaka da sam okrenula novu stranicu te krenula u privatno poduzetništvo. Prvotno unutar obiteljske tvrtke, a od travnja 2021. godine unutar vlastite tvrtke Eco Edu Media d.o.o., radim na edukaciji o zaštiti prirode i promociji naših zaštićenih područja. Kao biologinja koja piše, razvijam edukativne programe za velike i male i stvaram zelene priče… Glavni lik mojih priča je galeb Marko, druželjubiv, pustolovan i znatiželjan galeb koji nas upoznaje s našim nacionalnim parkovima i parkovima prirode. O njegovim pustolovinama po parkovima Hrvatske svjedoče zelene priče:

  1. (2019) Martina Markov: Marko u Telašćici
  2. (2019) Martina Markov: Marko na Vranskom jezeru
  3. (2019) Martina Markov: Marko na Krki 
  4. (2020) Martina Markov: Marko na Biokovu 
  5. (2020) Martina Markov: Marko na Mljetu 
  6. (2020) Martina Markov: Marko na Lastovskom otočju
  7. (2020) Martina Markov: Naša slikovnica
  8. (2021) Martina Markov: Marko u Paklenici
  9. (2021) Martina Markov: Marko na Sjevernom Velebitu
  10. (2021) Martina Markov: Marko na Učki
  11. (2021) Martina Markov: Marko na Uške 
  12. (2021) Martina Markov: Marko na Brijunima

Kornatsko otočje i dalje zauzima posebno mjesto u mom srcu i kreativnom izražavanju. Edukativnim zelenim pričama iz Kornata posvećen je serijal Čudesni svijet Kornatskog otočja, a do sada su objavljeni sljedeći naslovi:

  1. (2019) Martina Markov: Prijateljstvo iz morskih dubina 
  2. (2020) Martina Markov: Bepo i Kantica – novo izdanje
  3. (2021) Martina Markov Podvinski, Sanja Drakulić Priča o Leonardu – dopunjeno izdanje 
  4. (2021) Martina Markov: Prijateljstvo iz morskih dubina – dopunjeno izdanje

Beskrajno je zadovoljstvo svoje znanje i iskustvo prevesti na dječji jezik i prenijeti im svu tu ljubav i vezanost za prirodu. Biti spisateljica za djecu je najljepši posao koji sam mogla poželjeti. Divan je osjećaj „biti galeb Marko i morska kornjača Leonardo“, obilaziti naše parkove, diviti se njihovoj ljepoti i sve to prenositi upravo djeci.

Rakić Gabrijela

Gabrijela Rakić (rođ. Ivanović, 1992.) rođena je u Hamburgu, a odrasla u Zagrebu u kojem i danas živi i radi.

Kao mala, maštala je da će postati (tim redoslijedom): princeza, vozačica vlaka u podzemnoj željeznici, glumica, prevoditeljica, slikarica. Imala je sreće pa se u svojih 28 godina na neki način već okušala u gotovo svim ovim ulogama – nakon završene jezične gimnazije diplomirala je Kostimografiju na Tekstilno-tehnološkom fakultetu te trenutno radi kao dizajnerica u jednoj zagrebačkoj modnoj tvrtki.

Čitanjem, crtanjem i pisanjem, bavi se od malih nogu te njezin pravi radni dan započinje tek kada popodne stigne kući i uđe u svoju malu sobicu, koju od milja naziva „atelijerom”.

Budući da se uz stalan posao aktivno bavi ilustracijom i grafičkim dizajnom, u 2021. pokreće i svoj obrt By Gabi kako bi se ozbiljnije posvetila svom „hobiju”.

Žirafa Afa – u potrazi za srećom njezina je prva objavljena slikovnica, u sklopu natječaja PišiRiši, nagrade koju dodjeljuje Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade.

Članica je Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade te Hrvatskog društva dizajnera.

 

Kontakt:

www.illustrationbygabi.com

illustrationbygabi@gmail.com

gabrijelarakic11@gmail.com

 

Milun Koraljka

KORALJKA MILUN

Rođena sam u Zagrebu 18. 7. 1975. gdje sam završila osnovnu i srednju školu. 

2000. g. sam diplomirala na Učiteljskom fakultetu i od tada radim u osnovnoj školi kao učiteljica razredne nastave. Godinu dana sam radila u OŠ Izidora Kršnjavoga, a od 2001. sam zaposlena u OŠ Jabukovac – Zagreb. 

Dječja književnost, posebno slikovnice intenzivno su me zainteresirale kad sam birala literaturu za svoju djecu. 

2007. g. objavljena je slikovnica Zmaj Škakljaj, ilustrirali su ju Maja Pušić – Čerić i Ranko Čerić. 

2008. g. objavljena je slikovnica Vilinski trik, ilustrirali su ju Maja Pušić – Čerić i Ranko Čerić.

2012. g. objavljena je slikovnica Sofija sova čuvarica snova, ilustrirala ju je Maja Pušić – Čerić. 

Nakon velike pauze u kojoj sam se bavila uglavnom učiteljskim poslovima i bila pretrpana majčinskim dužnostima odlučila sam napisati priču za stariju djecu. Povod za to  je realnost zapostavljenog čitanja kod djece mlađe školske dobi s kojom se godinama borim.  Želja mi je bila napisati nešto što će djeci vratiti volju za čitanjem.  U kolovozu ove godine iz tiska je izašla moja prva knjiga za djecu i mlade Baton i Roni koju je ilustrirala Ana Vujasić. 

Sve tri slikovnice i knjigu objavila je Ibis grafika. 

 

 

 

Živko Andreja

Rođena je 25. srpnja 1977. u Koprivnici. Najdraže igračke bile su joj: čekić, čavli, škare, boje, drvo i papiri. Diplomirala je na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu, smjer Predškolski odgoj. Andreju jako zanima dječje likovno izražavanje  koje prati u svome radu u vrtiću kao dugogodišnja voditeljica  likovnih radionica. Nakon desetogodišnjeg pedagoškog rada posvetila se svojoj najvećoj ljubavi – slikarstvu. Kod ak. slikarice Nevenke Macolić Andreja je diplomirala na temi dječjeg likovnog izražavanja. Daljnje likovno obrazovanje Andreja nastavlja na učilištu za likovno obrazovanje, kreativnost i dizajn «Studio Tanay» u Zagrebu. U svom radu najčešće koristi kombiniranu tehniku. Andreja sudjeluje na raznim likovnim druženjima, radionicama, manifestacijama, humanitarnim akcijama, te je uključena u brojne projekte. Izlagala je na tridesetak skupnih i dvadesetak samostalnih izložbi.

Povjesničarka umjetnosti Nirvana Silnović za rad Andreje Živko kaže: „Andrejina djela refleksija su svijeta koji je okružuje, svakodnevnih situacija, ljudi, međuljudskih odnosa viđenih na poseban i Andreji svojstven način. Prozori u Andrejin svijet prozori su u sam život koji, iako nam se može učiniti nestvarnim, progovara o pravim i iskrenim vrijednostima i bogatstvima življenja.”

Verdonik Maja

Maja Verdonik (Rijeka, 1962.) po vokaciji kroatistica, znanstveno je okupirana dječjom književnošću i poviješću riječkog lutkarstva. 

Akademski stupanj magistrice znanosti u području filologije Maja Verdonik stekla je 1998. godine obranivši na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu magistarski rad s naslovom Suvremeni hrvatski dramatičari na riječkoj sceni. Isti je, s naslovom U okrilju riječke Thalije, objavljen kao knjiga 2004. godine. 

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je 2008. godine doktorat znanosti iz područja teorije i povijesti književnosti, obranivši temu s naslovom Gradsko kazalište lutaka u Rijeci i hrvatska lutkarska scena. Disertacija je objavljena 2010. godine kao Monografija Gradskog kazališta lutaka Rijeka (1960. – 2010.). 

Uz to 2019. godine objavila je i znanstvenu knjigu Lutkarski žanrovi na sceni Gradskoga kazališta lutaka Rijeka i suvremeno hrvatsko lutkarstvo (2011. – 2019.), te mnoge znanstvene i stručne radove u domaćim i stranim publikacijama. 

Ujedno, od 1998. do 2004. godine objavljivala je i osvrte na kazališne predstave, posebice iz područja lutkarstva u Rijeci i u Hrvatskoj, za tjednike Školske novine i Hrvatsko slovo. 

Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci Maja Verdonik predaje u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredne profesorice kolegije iz područja dječje književnosti i medijske kulture. 

Dobitnica je Nagrade za nastavnu izvrsnost Sveučilišta u Rijeci za akademske godine 2017./2018. i 2020./2021.

Jedna je od osnivačica Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti. 

Popis radova, izlaganja na znanstvenim i stručnim skupovima, sudjelovanja u znanstvenim projektima i drugih aktivnosti Maje Verdonik dostupan je na mrežnim stranicama: 

https://portal.uniri.hr/Portfelj/800

https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/300095?autor=300095