Maja Brajko-Livaković rođena je u travnju 1959. godine.

Djetinjstvo je, kako sama voli reći, prohodala, proplivala i izmaštala u prekrasnom Bolu na otoku Braču, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju.

U Zagrebu je diplomirala na Filozofskom fakultetu. Tek 1995. počinje objavljivati. Fascinirana je čudom prirode, svemirom i svrhom čovjeka na putu ka vječnosti. Stoga u svojim romanima i pričama piše o prirodi i njezinom očuvanju i o problemima odrastanja mladeži u mreži suvremenih zavodljivosti svijeta. Ona otvara mnoge tabu teme. Prva je u našoj književnosti za djecu i mlade progovorila o problemu droge (Kad pobijedi ljubav) i o „bijelom roblju“ (Nemoj reći nikome).

Djela: Finka Fi, Kad pobijedi ljubav i Nemoj reći nikome uvrštena su u popis lektirnih naslova za osnovnu školu. 

Ulomci iz djela su uvršteni u školske udžbenike i čitanke.

Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Surađuje s dječjim časopisima. Radi u Knjižnicama grada Zagreba. Majka je četvero djece.

DJELA I NAGRADE:

Finka Fi (1995.), misaona priča

Sirena i oblak (1995.), roman. Finalist nagrade „Ivana Brlić-Mažuranić“

Kad pobijedi ljubav (1997.), roman. Književna nagrada „Mato Lovrak“ 1998.

Nije fer (2000.), roman. Druga nagrada na natječaju za najbolji rukopis izdavačke kuće „Alfa“

Zatočenici Alge (2002.), roman

Zlatnorata (2005.); Goldie ( 2005.); Goldstrandchen (2005.), slikovnice

Stakleni dvorac (2008.), roman. Finalist književne nagrade „Grigor Vitez“

Plavi Slavuj (2010.), slikovnica. Nagrada dječjeg žirija „Ovca u kutiji“ za najbolju hrvatsku slikovnicu, Plavi Slavuj, u 2009./2010. god. Maja Brajko-Livaković (tekst) i Manuela Vladić-Maštruko (ilustracija)

Krijesnica Svjetlica (2010.), slikovnica

Nemoj reći nikome (2012.), roman. Finalist književne nagrade „Grigor Vitez“

Milijunaši (2016.), roman. Finalist nagrade „Grigor Vitez“

Tvoj je red (2018.), roman

PRIZNANJA:

2008.  Javno priznanje – Grb općine Bol

2013./2014.  Stakleni dvorac je bio u izboru knjiga u projektu „Čitanjem do zvijezda“  koje provodi Hrvatska mreža školskih knjižničara za učenike osnovnih škola

2014. Nemoj reći nikome preveden na slovenski Nikomur ne povej

2017. Milijunaši, odabran za Nacionalni kviz za poticanje čitanja „Čitanje ne dolazi u pitanje“

KONTAKT:

mblivakovic@gmail.com

Rođena sam u Rijeci 28. 8. 1962. godine   u obitelji Kozina. Otac mi je bio učitelj i ja sam krenula njegovim stopama.   Srednjoškolsko obrazovanje stječem u Centru za obrazovanje kadrova u obrazovanju i kulturi u Rijeci. Visoku stručnu spremu stekla sam na   Pedagoškom   fakultetu u Rijeci i stekla naziv profesora pedagogije. Zaposlena sam u Osnovnoj školi Zvonka Cara Crikvenica   na mjestu stručnog suradnika, pedagoga.   Majka sam tri sina. Dobitnica sam Godišnje nagrade Grada Crikvenice za iznimna postignuća i značajan doprinos na području odgoja i obrazovanja, 2019. godine.

Autorica sam pet samostalnih zbirki poezije. Svih pet sufinancirala je Gradska knjižnica Crikvenica. Moja   prva zbirka Trag tajanstva  2016. te druga zbirka poezije Jutro rosom poškropljeno 2017. objavljene su u nakladi Studio Tim, Rijeka, a recenziju potpisuje Kristina Posilović, mag. edu. Moja treća i četvrta zbirka zbirke su dječje poezije. Zbirka Nije lako dijete biti izlazi u nakladi Uliks 2018., a recenziju potpisuje doc. dr. sc. Maja Verdonik. ..  Zbirka  U riznici vrijednosti i vrlina ,   objavljena je u nakladi HKD 2019., pogovor potpisuje Ljubica Miletić –Domijan, prof.  Zbirka je dobila nagradu Književno pero,  kao najbolja knjiga poezije za djecu u nakladi Hrvatskog književnog društva 2019. godine  . Peta zbirka poezije  je Slikovnica ljubavi, objavljena je  u listopadu 2022. godine, naklada HKD. Ova zbirka  je dobila nagradu  Književno pero, za najbolju knjigu godine  u nakladi Hrvatskog književnog društva. Predgovor za ovu knjigu potpisuje Slavica Kovač, prof.

Povremena sam suradnica Školskih novina i Primorskih novitada . Pišem poeziju, haiku i kratke priče. Moje pjesme objavljivane su u časopisima Književnost uživo, Književno pero, Avlija, Webstilus, Nekazano …, te u dvadesetak zajedničkih zbirki i zbornika.

Neke moje pjesme su i nagrađene:

Pjesma Riječ osvojila je prvo mjesto na   5. međunarodnom natječaju za neobjavljenu pjesmu 2015., u organizaciji časopisa Avlija , Rožaja

Pjesma dječje poezije Obitelj nagrađena je na 2. međunarodnom književnom festivalu Kulturom do prijateljstva, Plavnica 2016.

Pjesma Domovino nagrađena je 2. mjestom na Natječaju domoljubne pjesme, Stijega slobode, u organizaciji Hrvatskog književnog društva Zadar 2017.

Pjesma Una nagrađena je   na Natječaju Udruženja ABC za najljepšu pjesmu i priču o Uni,   2019. U Bihaću.

Veliko priznanje mojoj dječjoj poeziji stiglo je od autora nastavnih materijala koji   su pjesmu Najdjed objavili u udžbeniku za 2. razred osnovne škole Pčelica 2, izdanje Školske knjige 2019., a pjesmu Zima u radnoj bilježnici Hrvatska krijesnica za 5. razred osnovne škole izdanje Ljevak 2019. godine.

Polazila   sam   radionice CEKAPE-a pod vodstvom   Kristine Posilović i Tečaj kreativnog pisanja pod vodstvom Roberta Roklicera. Član sam  Društva hrvatskih književnika za djecu i mlade/klub prvih pisaca,  Hrvatskog književnog društva, Rijeka, tribine Jutra poezije, Zagreb .Sudjelovala sam na mnogim književnim događanjima u svome gradu i šire. Aktivna  sam i na društvenim mrežama.

Iva Dužić rođena je 1980. godine u Sisku. Pjesme i priče objavljivala je u časopisima Modra lasta, Smib, Prvi izbor, Književnost i dijete, Riječi. Autorica je više stručnih članaka iz područja knjižničarstva. Dobitnica je nagrada Kitica (2016.) i Zvonko (2021.) Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Živi i radi u Sisku.

Bibliografija:

Dužić, Iva; Mareković, Kristina. Sisak Smjehograd. 2014. Matica hrvatska. Sisak.

Dužić, Iva; Mareković, Kristina. Sisak Smjehograd. 2015. Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak. Sisak.

Dužić, Iva. Priča o Žirku. 2015. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije. Sisak.

Dužić, Iva. Sve što vrijedi: pjesme za obiteljsko čitanje. 2016. Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade. Zagreb.

Dužić, Iva. Bodljikava knjiga. 2019. Ibis grafika. Zagreb.

Dužić, Iva. 8 lajkova. 2021. Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade. Zagreb.

Dužić, Iva; Valentina Supanz Marinić. Grof Cici. 2022. Ibis grafika. Zagreb.

Dijana Merey Sarajlija rođena je 16. srpnja 1971. u Zagrebu, gdje i danas živi sa suprugom. Majka je dvoje djece: kćeri Nike i sina Luke.

Uz redovno školovanje završila je Školu suvremenog plesa Ane Maletić. Diplomirala je francuski jezik i književnost te opću fonetiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija primila je Rektorovu nagradu za fonostilističku analizu pjesme (kolegij: Ekspresivna fonetika; mentor: prof. dr. sc. Branko Vuletić).

Od 1998. g. zaposlena je u Poliklinici za rehabilitaciju slušanje i govora SUVAG na mjestu fonetske ritmičarke – rehabilitatorice, gdje je i stručni suradnik za scenski pokret (s djecom s poteškoćama, kao i polaznicima ŠSJ SUVAG, osmislila je i uvježbala mnoge predstave izvedene u zemlji i inozemstvu). Također je u Vrtiću Poliklinike SUVAG voditeljica programa provođenja rehabilitacijskih aktivnosti u prirodnom okruženju. 

Niz godina predavala je francuski jezik u nekoliko škola stranih jezika te radila kao vanjski suradnik na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 

Kontinuirano u sklopu Verbotonalnih seminara i drugdje drži predavanja i vodi radionice iz područja primjene suvremene plesne umjetnosti u poticanju govorno-jezičnog razvoja. 

Objavila je dva izvorna znanstvena rada iz područja fonostilistike: U potrazi za Jurom Kaštelanom u njegovoj pjesmi «Ja ne znam gdje lutam», GOVOR XXIII, 2, Zagreb, 2006. i Comment traduire un tableau?, CIPA, Mons, 2010.; znanstveni pregledni članak: Terminologie de la danse classique, Strani jezici 35, 3; dva stručna pregledna članka: Stimulacije pokretom, u suradnji sa Sunčanom Kršić u Verbotonalni razgovori, Poliklinika SUVAG, Zagreb, 2021., 91-107 i Umjetnost pokreta Rudolfa Labana u verbotonalnoj metodi Petra Guberine u Kretanja – časopis za plesnu umjetnost 44, 2025., 78-96 te nekoliko prijevoda s hrvatskog na francuski jezik (za potrebe Hrvatske turističke zajednice).

Vezano uz svoj rehabilitacijski poziv, ali i neovisno o tome, bavi se pisanjem priča za djecu i one koji se djecom žele baviti. Obzirom na stil pisanja i tematiku – rimovani tekstovi sa životinjama u glavnim ulogama i poukom na kraju – nazvala ih je „stihobasne“. Do sada je objavila 6 dvostrukih slikovnica (čitaju se s obje strane) u dvije biblioteke: Što mravi znaju o ljubavi i O čemu cvrkuću ptice radoznalice. Radi se o obiteljskom projektu: Dijana piše, djeca Nika i Luka crtaju, suprug i otac Hrvoje fotografira crteže da bi ih Dijana na kraju, uz pomoć dizajnera, ili bez, uskladila s tekstom i oblikovala slikovnice. 

Stihobasne su vrlo brzo postale omiljeno štivo „djece od 3 do 103“, kako autorica naziva svoju publiku. Prepoznate su i od strane struke te su dobile potpore, priznanja i nagrade.  Kako bi ih svima što bolje približila, autorica je osmislila niz interaktivnih radionica-predstava pod zajedničkim nazivom „U ritmu slasne stihobasne“, što je potom uobličila u svoj originalni projekt književnih performansa za djecu i one koji se djecom žele baviti pod zajedničkim nazivom (S)tvornica rime. Dosad je održala preko 200 izvedbi u vrtićima, školama i knjižnicama diljem Hrvatske, kao i na raznim manifestacijama i festivalima zajednice. Obzirom na njezino dugogodišnje iskustvo rada s djecom, program gostovanja ispunjen je osluškivanjem i aktivnim praćenjem ritma stihobasne, osvještavanjem rime, širenjem vokabulara, zajedničkom dramatizacijom, uz puno smijeha i glazbe. 

Stihobasne također inspiriraju i druge umjetnike. Primjerice, na osnovu stihobasne „Bik koji je želio biti šik“, kazališna i likovna umjetnica Kruna Tarle, u suradnji s ULUPUH-om, u okviru europskog projekta „54+“, osmislila je za osobe starije životne dobi ciklus dramskih radionica i završnu predstavu, izvedenu više puta u zagrebačkim domovima za starije i nemoćne osobe. 

2018. godine, osnovala je obrt za umjetničko stvaralaštvo i usluge – Listam putem kojeg i danas djeluje, u suradnji s vlastitom obitelji. 

U stalnom je procesu učenja i istraživanja pa svoja saznanja kontinuirano proširuje, a umijeća usavršava na plesnim, dramskim, lutkarskim, literarnim, likovnim i drugim edukacijama. Tako je završila i Verificirani program Učilišta za likovno oblikovanje, kreativnost i dizajn – Studio Tanay, u sklopu čega je sudjelovala na svojoj prvoj skupnoj izložbi „Razgovor s crtežom i bojom“. 

Osim članstva u Hrvatskom društvu književnika za djecu i mlade, dugogodišnja je članica Hrvatskog filološkog društva, Hrvatskog centra za dramski odgoj, Udruge Ples i dijete – daCi Hrvatska, Hrvatske udruge pedagoga suvremenog plesa (HUPSuP), Udruge hrvatskih učitelja likovne izobrazbe (UHULI) i Udruge za umjetnost, kreativnost i društveni razvoj ImagiNation

2026. godine proglašena je ambasadoricom Čitaj mi! – nacionalne kampanje za poticanje čitanja djeci naglas od najranije dobi. 

VIDEO LINK

Kontakt: dijana@listam.hr; www.listam.hr 

Bibliografija:

Biblioteka Što mravi znaju o ljubavi:

1. Krava koja je bila plava / Konj koji je imao neugodan vonj; FoMa, 2015.; Listam, 2019.; 2. izdanje: Listam, 2022.

• prvo izdanje objavljeno je uz potporu Ministarstva kulture

2. Koka koja je sve gledala svisoka / Bik koji je želio biti šik; FoMa, 2016.; Listam, 2019.; 2. izdanje: Listam, 2022.

• slikovnica je, prema odabiru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odabrana među 18 najljepših knjiga Hrvatske za 2016. g.

3. Ovca koja je željela puno novca / Prase koje je mislilo samo na se; vlastita naklada, 2018.; 2. izdanje: Listam, 2023.

• slikovnica je dobila potporu Ministarstva kulture za poticanje književnog stvaralaštva; prema odabiru dječjeg žirija Ovce u kutiji odabrana je među 10 najboljih hrvatskih slikovnica za 2018. g.; dobila je pohvalu stručnog povjerenstva Nagrade Grigor Vitez za 2018. g., a za ilustracije Nagradu „Ptičica“ dječjeg žirija Nagrade Grigor Vitez

Biblioteka O čemu cvrkuću ptice radoznalice:

4. Lisac koji je želio postati pisac / O čemu cvrkuću ptice radoznalice 1; Listam, 2022.

• potpora Ministarstva kulture za književno stvaralaštvo
• tiskano uz potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba

5. Leptir koji je želio svirati klavir / O čemu cvrkuću ptice radoznalice 2; Listam, 2023.

• potpora Ministarstva kulture za književno stvaralaštvo
• tiskano uz potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba

6. Divokoza koja je bila roza / O čemu cvrkuću ptice radoznalice 2; Listam, 2025.

• potpora Ministarstva kulture za književno stvaralaštvo
• tiskano uz potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba