Pavlek Danijela

Oduvijek sanjam da ću biti pisac. Dok moji snovi to ne zasluže, ja sam tekstodisac. Netko tko se sa stihovima u glavi budi i tko se igri riječi unutar korica knjiga neprestano divi i čudi. Netko tko čita i piše i kad ne treba i kad mora, kome je to omiljena vrsta odmora. Netko od igranja s riječima živi na neki svoj način i svom životu tako daje začin.

Rođena sam u Zagrebu (1980.) gdje živim i sada u sretnom domu s mužem i dvije djevojčice, na obroncima nešto dalje od gradskih zgrada. Diplomirala sam smjer Turizam na Ekonomskom fakultetu jer oduvijek teško odolijevam putovanjima po svijetu. Moj lijek za dušu nakon pisanja sve su vrste putovanja.

Prvo sam nekoliko godina u turizmu radila, a zatim samu sebe prelaskom u marketinšku branšu iznenadila. Više od deset godina u korporativnim sam odjelima marketinga napredovala i učila, koliko stvarno volim pisati zaključila. Jer svi zadaci koji su uključivali pismene kreacije, za mene su bilo vrelo inspiracije. No korporativni svijet ima svoj ritam i svoja pravila i u njegovoj strogoj strukturi, negdje sam po putu na ono što najviše volim zaboravila.

Kako bih ponovo vratila sebe sebi, nedavno sam odlučila popustiti potrebi da pokušam krenuti samostalno dalje jer snove ne treba pustiti da se udalje. Zato danas pišem blogove, personalizirane slikovnice i razne tekstove za web stranice i pomažem u organizaciji radionica i konferencija koje inspiriraju žensko poduzetništvo i pomiču granice. 

A o pisanju učim više nego prije i to o pisanju za djecu jer u tome pronalazim čarolije. Pišem neumorno stihopriče i rime, jer uz svoje dvije djevojčice ponovo odrastam i želim im pomoći  lakše se nositi s time. 

  • 2020. Nagrada „Kitica“ Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade za zbirku pjesama namijenjenu djeci i mladima „Knjiga recepata za pilotiranje kroz djetinjstvo“

 

danijelabrcic@yahoo.com 

 

Brajko-Livaković Maja

Maja Brajko-Livaković rođena je u travnju 1959. godine.

Djetinjstvo je, kako sama voli reći, prohodala, proplivala i izmaštala u prekrasnom Bolu na otoku Braču, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju.

U Zagrebu je diplomirala na Filozofskom fakultetu. Tek 1995. počinje objavljivati. Fascinirana je čudom prirode, svemirom i svrhom čovjeka na putu ka vječnosti. Stoga u svojim romanima i pričama piše o prirodi i njezinom očuvanju i o problemima odrastanja mladeži u mreži suvremenih zavodljivosti svijeta. Ona otvara mnoge tabu teme. Prva je u našoj književnosti za djecu i mlade progovorila o problemu droge (Kad pobijedi ljubav) i o „bijelom roblju“ (Nemoj reći nikome).

Djela: Finka Fi, Kad pobijedi ljubav i Nemoj reći nikome uvrštena su u popis lektirnih naslova za osnovnu školu. 

Ulomci iz djela su uvršteni u školske udžbenike i čitanke.

Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Surađuje s dječjim časopisima. Radi u Knjižnicama grada Zagreba. Majka je četvero djece.

  

DJELA I NAGRADE:

Finka Fi (1995.), misaona priča

Sirena i oblak (1995.), roman. Finalist nagrade „Ivana Brlić-Mažuranić“

Kad pobijedi ljubav (1997.), roman. Književna nagrada „Mato Lovrak“ 1998.

Nije fer (2000.), roman. Druga nagrada na natječaju za najbolji rukopis izdavačke kuće „Alfa“

Zatočenici Alge (2002.), roman

Zlatnorata (2005.); Goldie ( 2005.); Goldstrandchen (2005.), slikovnice

Stakleni dvorac (2008.), roman. Finalist književne nagrade „Grigor Vitez“

Plavi Slavuj (2010.), slikovnica. Nagrada dječjeg žirija „Ovca u kutiji“ za najbolju hrvatsku slikovnicu, Plavi Slavuj, u 2009./2010. god. Maja Brajko-Livaković (tekst) i Manuela Vladić-Maštruko (ilustracija)

Krijesnica Svjetlica (2010.), slikovnica

Nemoj reći nikome (2012.), roman. Finalist književne nagrade „Grigor Vitez“

Milijunaši (2016.), roman. Finalist nagrade „Grigor Vitez“

Tvoj je red (2018.), roman

PRIZNANJA:

2008.  Javno priznanje – Grb općine Bol

2013./2014.  Stakleni dvorac je bio u izboru knjiga u projektu „Čitanjem do zvijezda“  koje provodi Hrvatska mreža školskih knjižničara za učenike osnovnih škola

2014. Nemoj reći nikome preveden na slovenski Nikomur ne povej

2017. Milijunaši, odabran za Nacionalni kviz za poticanje čitanja „Čitanje ne dolazi u pitanje“

KONTAKT:

mblivakovic@gmail.com

Pleše Marijana

Pleše Marijana

Rođena sam 16. siječnja 1980. u Zagrebu. Završila sam Klasičnu gimnaziju, Hrvatske studije – novinarstvo, te Logoterapiju. Do sada objavila sam roman za mlade o maloljetnoj delikvenciji “Hod po rubu”, koji sam napisala u suradnji sa spisateljicom Rosie Kugli. “Hod pu rubu” bio je uvršten u javnozdravstvenu kampanju “Nije cool biti bully”.

Od malena pišem pišem personalizirane bajke za djecu i mlade.

e:mail – marijana.promeza@gmail.com

Plenča Julijana

Rođena sam u Rijeci 28. 8. 1962. godine   u obitelji Kozina. Otac mi je bio učitelj i ja sam krenula njegovim stopama.   Srednjoškolsko obrazovanje stječem u Centru za obrazovanje kadrova u obrazovanju i kulturi u Rijeci. Visoku stručnu spremu stekla sam na   Pedagoškom   fakultetu u Rijeci i stekla naziv profesora pedagogije. Zaposlena sam u Osnovnoj školi Zvonka Cara Crikvenica   na mjestu stručnog suradnika, pedagoga.   Majka sam tri sina. Dobitnica sam Godišnje nagrade Grada Crikvenice za iznimna postignuća i značajan doprinos na području odgoja i obrazovanja, 2019. godine.

Autorica sam pet samostalnih zbirki poezije. Svih pet sufinancirala je Gradska knjižnica Crikvenica. Moja   prva zbirka Trag tajanstva  2016. te druga zbirka poezije Jutro rosom poškropljeno 2017. objavljene su u nakladi Studio Tim, Rijeka, a recenziju potpisuje Kristina Posilović, mag. edu. Moja treća i četvrta zbirka zbirke su dječje poezije. Zbirka Nije lako dijete biti izlazi u nakladi Uliks 2018., a recenziju potpisuje doc. dr. sc. Maja Verdonik. ..  Zbirka  U riznici vrijednosti i vrlina ,   objavljena je u nakladi HKD 2019., pogovor potpisuje Ljubica Miletić –Domijan, prof.  Zbirka je dobila nagradu Književno pero,  kao najbolja knjiga poezije za djecu u nakladi Hrvatskog književnog društva 2019. godine  . Peta zbirka poezije  je Slikovnica ljubavi, objavljena je  u listopadu 2022. godine, naklada HKD. Ova zbirka  je dobila nagradu  Književno pero, za najbolju knjigu godine  u nakladi Hrvatskog književnog društva. Predgovor za ovu knjigu potpisuje Slavica Kovač, prof.

Povremena sam suradnica Školskih novina i Primorskih novitada . Pišem poeziju, haiku i kratke priče. Moje pjesme objavljivane su u časopisima Književnost uživo, Književno pero, Avlija, Webstilus, Nekazano …, te u dvadesetak zajedničkih zbirki i zbornika.

Neke moje pjesme su i nagrađene:

Pjesma Riječ osvojila je prvo mjesto na   5. međunarodnom natječaju za neobjavljenu pjesmu 2015., u organizaciji časopisa Avlija , Rožaja

Pjesma dječje poezije Obitelj nagrađena je na 2. međunarodnom književnom festivalu Kulturom do prijateljstva, Plavnica 2016.

Pjesma Domovino nagrađena je 2. mjestom na Natječaju domoljubne pjesme, Stijega slobode, u organizaciji Hrvatskog književnog društva Zadar 2017.

Pjesma Una nagrađena je   na Natječaju Udruženja ABC za najljepšu pjesmu i priču o Uni,   2019. U Bihaću.

Veliko priznanje mojoj dječjoj poeziji stiglo je od autora nastavnih materijala koji   su pjesmu Najdjed objavili u udžbeniku za 2. razred osnovne škole Pčelica 2, izdanje Školske knjige 2019., a pjesmu Zima u radnoj bilježnici Hrvatska krijesnica za 5. razred osnovne škole izdanje Ljevak 2019. godine.

Polazila   sam   radionice CEKAPE-a pod vodstvom   Kristine Posilović i Tečaj kreativnog pisanja pod vodstvom Roberta Roklicera. Član sam  Društva hrvatskih književnika za djecu i mlade/klub prvih pisaca,  Hrvatskog književnog društva, Rijeka, tribine Jutra poezije, Zagreb .Sudjelovala sam na mnogim književnim događanjima u svome gradu i šire. Aktivna  sam i na društvenim mrežama.

Drozdek Neven

Podrijetlom sam iz Slavonije, odrastao sam i školovao se u Zagrebu u kojem sam zasnovao obitelj, u kojem i danas živim i radim.

Jednoga dana moj sin se vratio iz trgovine sa promotivnim letkom koji je oglašavao nagradnu igru u organizaciji poznatog proizvođača čokolade. Za sudjelovanje je trebalo napisati kratku priču na zadanu temu. Nagradu nismo osvojili ali  brojne ideje koje su se pritom rodile zaslužile su da ih se zabilježi i tako je sve krenulo…

Držim da je čitanje kvalitetne literature na hrvatskom jeziku snažan doprinos razvoju intelekta, mašte i rječnika kod djece i mladih te da unatoč nepovoljnim suvremenim trendovima treba uložiti napore da ‘knjiga’ održi onaj svoj privilegirani status koji je uvijek imala i koji joj s punim pravom pripada. 

 

Popis objavljenih autorskih djela:

Tko to kaže da anđeli čuvari ne postoje? 2017, roman, Figulus

Damjan i štap života, 2017, slikovnica, SIPAR

Kodarova frula, 2018, slikovnica, SIPAR

Sveci na malčice neobičan način, 2019, roman, Glas Koncila

Kako je mala kazaljka tražila sebe, 2019, slikovnica, SIPAR

Vila Vijana, div Tvrdoglav i zelena Mara, 2020, slikovnica, SIPAR (u pripremi)

Žanetić Malenica Marica

Vučković Tamara

Tamara Vučković, dipl. učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz engleskog jezika. Radi kao učiteljica engleskog jezika u Osnovnoj školi bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Završila je edukaciju iz terapijskih vještina i tehnika Instituta D.O.M. i europske krovne udruge za dječju i adolescentnu psihoterapiju. Od 2017. godine, zajedno s kolegicom, radi na programu „Vježbaonica sreće” u sklopu kojeg organizira radionice, predavanja i edukacije na temu kvalitetnog odgoja i obrazovanja s naglaskom na osnaživanje odraslih i razvijanje emocionalih kompetencija djece.  Autorica je prvih snimljenih meditacija i vježbi opuštanja za djecu na hrvatskom jeziku koje objavljuje na You Tube kanalu “Vježbaonica sreće”. Autorica je prve hrvatske mindfulness slikovnice “Ovdjezemska” te slikovnica „Mirko Bjesomirko“ i „Gospodin Iz i gospođica Po“ koje razvijaju socioemocionalne kompetencije djece. 

 

 

Dužić Iva

Iva Dužić rođena je 1980. godine u Sisku. Pjesme i priče objavljivala je u časopisima Modra lasta, Smib, Prvi izbor, Književnost i dijete, Riječi. Autorica je više stručnih članaka iz područja knjižničarstva. Dobitnica je nagrada Kitica (2016.) i Zvonko (2021.) Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Živi i radi u Sisku.

Bibliografija:

Dužić, Iva; Mareković, Kristina. Sisak Smjehograd. 2014. Matica hrvatska. Sisak.

Dužić, Iva; Mareković, Kristina. Sisak Smjehograd. 2015. Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak. Sisak.

Dužić, Iva. Priča o Žirku. 2015. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije. Sisak.

Dužić, Iva. Sve što vrijedi: pjesme za obiteljsko čitanje. 2016. Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade. Zagreb.

Dužić, Iva. Bodljikava knjiga. 2019. Ibis grafika. Zagreb.

Dužić, Iva. 8 lajkova. 2021. Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade. Zagreb.

Dužić, Iva; Valentina Supanz Marinić. Grof Cici. 2022. Ibis grafika. Zagreb.

Jukić Nataša

Nataša Jukić rođena je hladne zimske noći,1978. u Splitu.

Djetinjstvo provodi u Kaštelima, gdje završava i osnovnu školu. Srednju školu i sva ostala doškolovanja završava u Splitu.

Piše oduvijek. O svemu što joj dotakne dušu.  Njezina je misija popraviti barem malo ovaj svijet na bolje. Priče su snažan alat. Ako ih ispravno koristimo vjerujem da smo djeci i sebi poklonili čuda u rukavu. Pomagala za život.

Po zanimanju je Suradnica u odgojno-obrazovnom procesu, kao i savjetnica Neurolingvističkog programiranja s diplomom NLP mastera.

Članica je CAP tima Hrvatske, pri udruzi Korak po Korak koja se bavi sprječavanjem vršnjačkog nasilja među djecom i svim ostalim oblicima nasilja.

Majka je jednog djeteta s ljubavlju za svu djecu svijeta.

Kolumnistica je portala Roditelji.hr i Portala grada Kaštela.

Administratorica je stranice Preporuka Priča za Djecu i vlasnica nakladničke kuće Mokoš.

Dobitnica je nagrade Piširiši za najbolju priču Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.

Dobitnica je Osobne nagrade grada Kaštela za izniman doprinos kulturi i promicanja ugleda grada za 2023.godinu.

Njezini radovi objavljeni su u mnogim zbornicima i časopisima za djecu. 

Autorica je nekoliko desetaka scenarija za kazališne predstave, od kojih je sedamnaest izvedeno na kazališnim daskama.

Bibliografija:

Zagrebi sivu  – knjiga proze objavljena kod nakladnika Redak. d.o.o. iz Splita 2018.godine

Krijesnica koja se zove baš kao Ti – nakladnik Mind Ability d.o.o. Zagreb, 2018. godine

Biseri prosuti morem – nakladnik: Click Media j.d.o.o. Kaštela, 2019. godine

Mi.Žene. – nakladnik: Fragment, 2019.

Komadić neba u tebi – nakladnik: Mind Ability, 2020.

Svjetlucava rijeka – nakladnik: Click media, 2020.

Krhotine cijelog – nakladnik: Redak, 2021.

Tašel za dušu – nakladnik: Redak, 2023.

O bubama i ljudima – nakladnik: HDKDM, 2023.

Jagin lonac – nakladnik: Školska knjiga, 2024.

Melem plemenu ožiljaka – makladnik: Mokoš, 2024.

Ondje, među rebrima – nakladnik: Mokoš, 2025.

Merey Sarajlija Dijana

Dijana Merey Sarajlija rođena je 16. srpnja 1971. u Zagrebu, gdje i danas živi sa suprugom. Majka je dvoje djece: kćeri Nike i sina Luke.

Uz redovno školovanje završila je Školu suvremenog plesa Ane Maletić. Diplomirala je francuski jezik i književnost te opću fonetiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija primila je Rektorovu nagradu za fonostilističku analizu pjesme (kolegij: Ekspresivna fonetika; mentor: prof. dr. sc. Branko Vuletić).

Od 1998. g. zaposlena je u Poliklinici za rehabilitaciju slušanje i govora SUVAG na mjestu fonetske ritmičarke – rehabilitatorice, gdje je i stručni suradnik za scenski pokret (s djecom s poteškoćama, kao i polaznicima ŠSJ SUVAG, osmislila je i uvježbala mnoge predstave izvedene u zemlji i inozemstvu). Također je u Vrtiću Poliklinike SUVAG voditeljica programa provođenja rehabilitacijskih aktivnosti u prirodnom okruženju. 

Niz godina predavala je francuski jezik u nekoliko škola stranih jezika te radila kao vanjski suradnik na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 

Kontinuirano u sklopu Verbotonalnih seminara i drugdje drži predavanja i vodi radionice iz područja primjene suvremene plesne umjetnosti u poticanju govorno-jezičnog razvoja. 

Objavila je dva izvorna znanstvena rada iz područja fonostilistike: U potrazi za Jurom Kaštelanom u njegovoj pjesmi «Ja ne znam gdje lutam», GOVOR XXIII, 2, Zagreb, 2006. i Comment traduire un tableau?, CIPA, Mons, 2010.; znanstveni pregledni članak: Terminologie de la danse classique, Strani jezici 35, 3; dva stručna pregledna članka: Stimulacije pokretom, u suradnji sa Sunčanom Kršić u Verbotonalni razgovori, Poliklinika SUVAG, Zagreb, 2021., 91-107 i Umjetnost pokreta Rudolfa Labana u verbotonalnoj metodi Petra Guberine u Kretanja – časopis za plesnu umjetnost 44, 2025., 78-96 te nekoliko prijevoda s hrvatskog na francuski jezik (za potrebe Hrvatske turističke zajednice).

Vezano uz svoj rehabilitacijski poziv, ali i neovisno o tome, bavi se pisanjem priča za djecu i one koji se djecom žele baviti. Obzirom na stil pisanja i tematiku – rimovani tekstovi sa životinjama u glavnim ulogama i poukom na kraju – nazvala ih je „stihobasne“. Do sada je objavila 6 dvostrukih slikovnica (čitaju se s obje strane) u dvije biblioteke: Što mravi znaju o ljubavi i O čemu cvrkuću ptice radoznalice. Radi se o obiteljskom projektu: Dijana piše, djeca Nika i Luka crtaju, suprug i otac Hrvoje fotografira crteže da bi ih Dijana na kraju, uz pomoć dizajnera, ili bez, uskladila s tekstom i oblikovala slikovnice. 

Stihobasne su vrlo brzo postale omiljeno štivo „djece od 3 do 103“, kako autorica naziva svoju publiku. Prepoznate su i od strane struke te su dobile potpore, priznanja i nagrade.  Kako bi ih svima što bolje približila, autorica je osmislila niz interaktivnih radionica-predstava pod zajedničkim nazivom „U ritmu slasne stihobasne“, što je potom uobličila u svoj originalni projekt književnih performansa za djecu i one koji se djecom žele baviti pod zajedničkim nazivom (S)tvornica rime. Dosad je održala preko 200 izvedbi u vrtićima, školama i knjižnicama diljem Hrvatske, kao i na raznim manifestacijama i festivalima zajednice. Obzirom na njezino dugogodišnje iskustvo rada s djecom, program gostovanja ispunjen je osluškivanjem i aktivnim praćenjem ritma stihobasne, osvještavanjem rime, širenjem vokabulara, zajedničkom dramatizacijom, uz puno smijeha i glazbe. 

Stihobasne također inspiriraju i druge umjetnike. Primjerice, na osnovu stihobasne „Bik koji je želio biti šik“, kazališna i likovna umjetnica Kruna Tarle, u suradnji s ULUPUH-om, u okviru europskog projekta „54+“, osmislila je za osobe starije životne dobi ciklus dramskih radionica i završnu predstavu, izvedenu više puta u zagrebačkim domovima za starije i nemoćne osobe. 

2018. godine, osnovala je obrt za umjetničko stvaralaštvo i usluge – Listam putem kojeg i danas djeluje, u suradnji s vlastitom obitelji. 

U stalnom je procesu učenja i istraživanja pa svoja saznanja kontinuirano proširuje, a umijeća usavršava na plesnim, dramskim, lutkarskim, literarnim, likovnim i drugim edukacijama. Tako je završila i Verificirani program Učilišta za likovno oblikovanje, kreativnost i dizajn – Studio Tanay, u sklopu čega je sudjelovala na svojoj prvoj skupnoj izložbi „Razgovor s crtežom i bojom“. 

Osim članstva u Hrvatskom društvu književnika za djecu i mlade, dugogodišnja je članica Hrvatskog filološkog društva, Hrvatskog centra za dramski odgoj, Udruge Ples i dijete – daCi Hrvatska, Hrvatske udruge pedagoga suvremenog plesa (HUPSuP), Udruge hrvatskih učitelja likovne izobrazbe (UHULI) i Udruge za umjetnost, kreativnost i društveni razvoj ImagiNation

2026. godine proglašena je ambasadoricom Čitaj mi! – nacionalne kampanje za poticanje čitanja djeci naglas od najranije dobi. 

VIDEO LINK

Kontakt: dijana@listam.hr; www.listam.hr 

Bibliografija:

Biblioteka Što mravi znaju o ljubavi:

  1. Krava koja je bila plava / Konj koji je imao neugodan vonj; FoMa, 2015.; Listam, 2019.; 2. izdanje: Listam, 2022.
  • prvo izdanje objavljeno je uz potporu Ministarstva kulture
  1. Koka koja je sve gledala svisoka / Bik koji je želio biti šik; FoMa, 2016.; Listam, 2019.; 2. izdanje: Listam, 2022.
  • slikovnica je, prema odabiru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odabrana među 18 najljepših knjiga Hrvatske za 2016. g.
  1. Ovca koja je željela puno novca / Prase koje je mislilo samo na se; vlastita naklada, 2018.; 2. izdanje: Listam, 2023.
  • slikovnica je dobila potporu Ministarstva kulture za poticanje književnog stvaralaštva; prema odabiru dječjeg žirija Ovce u kutiji odabrana je među 10 najboljih hrvatskih slikovnica za 2018. g.; dobila je pohvalu stručnog povjerenstva Nagrade Grigor Vitez za 2018. g., a za ilustracije Nagradu „Ptičica“ dječjeg žirija Nagrade Grigor Vitez

Biblioteka O čemu cvrkuću ptice radoznalice:

  1. Lisac koji je želio postati pisac / O čemu cvrkuću ptice radoznalice 1; Listam, 2022.
  • potpora Ministarstva kulture za književno stvaralaštvo
  • tiskano uz potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba
  1. Leptir koji je želio svirati klavir / O čemu cvrkuću ptice radoznalice 2; Listam, 2023.
  • potpora Ministarstva kulture za književno stvaralaštvo
  • tiskano uz potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba
  1. Divokoza koja je bila roza / O čemu cvrkuću ptice radoznalice 2; Listam, 2025.
  • potpora Ministarstva kulture za književno stvaralaštvo
  • tiskano uz potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba