Holy Mirela

Mirela Holy rođena je 15. 12. 1971. u Zagrebu gdje je završila Školu primijenjene umjetnosti i dizajna te diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu na katedrama za etnologiju i komparativnu književnost.

Radila je kao voditeljica programa akcija i manifestacija u Narodnom sveučilištu, u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja na poslovima odnosa s javnošću i šefice Kabineta ministra te u agenciji za odnose s javnošću Maksima komunikacije kao voditeljica projekata, voditeljica klijenata i izvršna direktorica agencije. Na parlamentarnim izborima 2007. i 2011. godine izabrana je u Hrvatski sabor na listi SDP-a, a dužnost ministrice zaštite okoliša i prirode obnašala je u prvoj polovici 2012. godine, nakon čega se vratila u Hrvatski sabor.

Zaposlena je na mjestu voditeljice specijalističkog diplomskog studija Upravljanje poslovnim komunikacijama Veleučilišta VERN’.

Osim dječjeg fantasy romana Kraljevstvo Onkraja objavila je i ekofeministički roman mit Apokalipsa (1991); monografiju Mitski aspekti ekofeminizma (2007); priručnik o uspješnom planiranju projekata i komunikacije Komunikacijske (strategije) magije (2012. – koautorica knjige Sonja Hodak); te knjigu političke publicistike Vražica nosi Pradu, a bogovi konfekciju (2017).

Kraljevstvo Onkraja (2017) je njen prvi i jedini dječji fantasy roman.

Mirela Holy je dobitnica nagrade ‘Miko Tripalo’ za izuzetni doprinos demokratizaciji društva i promociji ljudskih prava za 2012. godinu.

Mavretić Željko

Rođen sam 1961. godine u Karlovcu, gdje sam završio osnovnu i srednju školu. Na Veleučilištu u Karlovcu sam diplomirao Studij lovstva i zaštite prirode i specijalistički diplomski stručni Studij poslovnog upravljanja MBA.

Spisateljskim radom se bavim dugi niz godina. Sudjelovao sam na više nacionalnih i međunarodnih književnih manifestacija ( Susret slovenskih i hrvatskih pisaca Rijeka riječi/Reka besed u Sloveniji, Dani Skendera Kulenovića u BiH, Pozdrav Goranovom proljeću u Hrvatskoj…) i na brojnim književnim susretima i tribinama u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini.

Bio sam osnivač i predsjednik „Književnog kruga“ Karlovac i pokretač Nagradnog natječaja za kratku priču „Zlatko Tomičić“.

Dugogodišnji sam pridruženi član Društva hrvatskih skladatelja. Urednik više desetaka knjiga lijepe književnosti u nakladničkim nizovima Gradske knjižnice I.G. Kovačić Karlovac i „Književnog kruga“ Karlovac. Pišem književnu i likovnu kritiku.

Objavljivao sam u brojnim listovima i časopisima primjerice: („Hrvatski književni list“, “Radost” Zagreb; “Osvit”, “Svjetlo”, “Karlovački tjednik”, “Karlovački list”, Karlovac,  Hrvatska…. „Tri izvora“, Trstenik, Srbija… „Palčić“, Sarajevo, BiH…), U elektronskim medijima: HTV, TV Unsko- sanskog kantona BiH, Federalna TV BiH, A kanal Slovenija, Hrvatski radio Karlovac, Radio Mrežnica, Trend radio, Radio Jastrebarsko… Zastupljen sam u dvojezičnom zborniku radova slovenskih i hrvatskih pjesnika, Zborniku radova karlovačkih pisaca. Veliki broj mojih tekstova za djecu objavljen je na nekoliko nosača zvuka i slike. Uvršten sam  u Karlovački leksikon i enciklopediju Who is who – Croatia.

Zaposlen sam kao  knjižničar u Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić u Karlovcu, gdje sam unatrag dvadeset godina radio na više knjižničnih odjela i kao asisten sudjelovao na pripremi i provedbi nekoliko projekata financiranih iz fondova EU – IPA programa.

Bibliografija:

– Zbirka poezije:„Postelje daljine“1984,  Osvit, Karlovac.

– Likovno pjesnička mapa s A. Krupom: „Ti zvijezdama mahneš da odu“1994. Vlastita naklada.

– Zbirka poezije za djecu: „Lopti se vrti u glavi“ 1994. Tiskara Marohnić, Karlovac.

– Zbirka poezije: „Karlovačke šetnje“ 1995. Matica hrvatska, Zagreb.

– Zbirka ratnih zapisa:„Nebo može čekati”, 1998. Tiskara Šoštarić Karlovac.

– Slikovnica: “Neboderi u mom gradu”2003. Gradska knjižnica IGK, Karlovac.

– Knjiga intervjua: „Karlovački razgovori“2002. Gradska knjižnica IGK, Karlovac.

– Glazbeno-poetski CD: “Napiši jednu za mene”2009.Gradska knjižnica IGK, Karlovac.

– Slikovnica: Što tko mora da bi bila dobra fora”2012. Gradska knjižnica IGK, Karlovac.

Izvedeni mjuzikli za djecu:

“I dok čekam dragog djeda” R. Pogačić/Ž. Mavretić, 1986. Kazalište Zorin dom.

” Avanture mišića Gricka” R. Pogačić/Ž. Mavretić, 1988. Kazalište Zorin dom.

 

e- mail:

zeljko.mavretic@gmail.com

zeljko@gkka.hr

Juričić Spasović Danica

Danica Juričić Spasović rođena je 02. studenog 1967. u Bugojnu u Bosni i Hercegovini. Odrastala je i školovala se u Dubrovniku do odlaska na studij u Zagreb, gdje je diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti.

 

Dvadesetak je godina bila posvećena svojoj velikoj strasti – novinarstvu. Izvještavala je za više medija kao akreditirana izvjestiteljica iz Hrvatskog sabora i Vlade. Objavljivala je u Danasu, Slobodnoj Dalmaciji, Nedjeljnoj Dalmaciji, Vijencu, HINA-i, Poslovnom dnevniku, Business.hr-u. Bila je dopisnica njemačkih redakcija Westdeutscher Rundfunk (WDR) i Deutsche Welle (DW).

Kao konzultantica za odnose s javnošću vodila je političku kampanju i Kabinet bivšeg Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, potom i kampanje Socijaldemokratske partije Hrvatske. Kad bježi od surove politike ne zapisuje političke memoare, nego piše za djecu.

 

 

 

BIBLIOGRAFIJA:

2012.

objavljuje roman za djecu „Volim džudo, volim Sandru“ (Profil) koji je preveden i na mađarski jezik i objavljen u Budimpešti 2014.

Ulomak iz knjige „Volim džudo, volim Sandru“ uvršten je u „Ljubičastu čitanku“ za peti razred osnovne škole (Profil).

 

Svjetska judo federacija (IJF) autorici je za roman „Volim džudo, volim Sandru“ dodijelila visoko priznanje za promociju izvornih odgojnih vrijednosti juda koje je provukla u književnosti za djecu.

2017. objavljuje roman za mlade „Vodim te u Tokio“ (Profil).

 

Mrčela Magdalena

Magdalena Mrčela rođena je 1992. godine u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je kroatistiku i latinski jezik i književnost. Dobitnica je druge nagrade „Stjepko Težak“ za najbolju ljubavnu priču te finalistica natječaja „Slavko Kolar“, „Freaky Friday“ i „Kvant književnosti“. Njezine su kratke priče dosad objavljivane na internetu, a poezija u zbirci „Džepni oblak“ (2015.) Razvoj interesa za kulturu i sport, kao i osnove novinarstva, stekla je na portalima Dalmacija Danas i Nogometplus.

Mnogo različitih djela i žanrova još leži skriveno u ladicama, a njezin prvi izlet u dječju književnost, roman-prvijenac „Kako je Flegmarin postao kapetan“ objedinjuje sve što najviše voli: djecu, školu, književnost i nogomet.

Pernjak Darko Pero

[maxbutton id=”1″] [maxbutton id=”2″] [maxbutton id=”3″] [maxbutton id=”4″] [maxbutton id=”7″] [maxbutton id=”6″]

 

Darko Pero Pernjak (Koprivnica, 1967.) hrvatski je književnik i vinski trgovac. Živi i stvara u Koprivnici. Školovao se za inženjera geotehnike no kako je prvo pravo zaposlenje dobio kao voditelj vinoteke, tako se i kasnije odlučio svoju poslovnu karijeru razvijati u trgovini vinima. Spisateljski porivi iz učeničkih dana, kada je sudjelovao u amaterskom alternativnom kazalištu ”Crne šume” i kada je pisao drame, kratke priče i pjesme, nisu nikad ugasli nego ih razvija paralelno sa svojom poslovnom karijerom. Knjige potpisuje književnim pseudonimom Pero Pernjak.

Član je Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske. Aktivan je sudionik kulturnog života Koprivnice i šire regije, često kao sudionik organizacijskih odbora raznih književnih manifestacija (Galovićeva jesen, Dani Ivana viteza Trnskoga, Koljnofskih književnih susreta), a pokretač je i urednik zbornika ”Koprivnički književni godišnjak” i jedan je od pokretača i urednika književnog časopisa Artikulacije.

Više informacija na www.pero-pernjak.eu

 

Andabaka Sanja

Sanja Andabaka je rođena u Šibeniku, djetinjstvo i mladost provodi u Drnišu kojem se uvijek rado vraća, uporno ljetuje u Vodicama, živi u Zagrebu, a svakodnevno putuje na posao u Karlovac.

Dakle, ona je marljivi putnik koji putujući između ovih gradova i boraveći u njima, stvara pjesme za djecu.

Objavljuje ih u časopisu „Smib“.

Na natječaju Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, za najbolji rukopis poezije Kitica 2016. godine ulazi u najuži izbor, a na drugom natječaju Kitice 2017. godine osvaja nagradu za najbolju zbirku rukopisom „Zaljubljeni tramvaj“.

Radi već dugi niz godina kao logoped u Centru za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Karlovac s djecom predškolskog i školskog uzrasta kojima nastoji pomoći da razviju ono što se nama sretnicima čini lako, a to je govor i komunikacija.

Do sada je održala i niz predavanja učiteljima, pomoćnicima u nastavi, edukacijskim rehabilitatorima i logopedima na temu nadomjesne komunikacije i podrške djeci s jezično-govornim teškoćama i teškoćama u čitanju i pisanju.

Voli velike i male ljude te svojim pjesmama nastoji unijeti optimizam, veselje i nadu u dječji svijet kao i potaknuti djecu na otkrivanje i prihvaćanje svijeta u kojem živimo.

 

 

Manojlović Vračar Nikolina

Nikolina Manojlović Vračar rođena je 1976. Godine u Zagrebu, gdje je 2001. godine diplomirala slikarstvo u klasi prof, A. Rašića, na nastavničkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti. Članica je HDLU-a i HZSU-a i HDKDM-a. Status samostalne multimedijalne umjetnice stekla je izlažući samostalno i sudjelujući na skupnim izložbama, baveći se land-artom, urbanim intervencijama i performance-ima.

Veliki dio vremena posvećuje radu za djecu i s djecom, na različitim poljima umjetničkog stvaralaštva. Od 2006.  piše scenarije i vodi emisiju Ninin kutak, u sklopu programa za djecu i mlade pri HRT-u. Autorica je slikovnice Starac dugrčka brka (2005) koja je dobila pohvalu  dječjeg žirija nagrade Ovca u kutiji. 2012. g. objavljuje ilustriranu zbirku pjesama Kako misli jure jednog malog Jure (2012). 2013. ilustrira slikovnicu Dr. Crveni Nos, autorice Jelene Pervan, a 2015. zbirku pjesmica za djecu Arka od slova, Aljoše Vukovića. Zbirka pjesama Što sve – ilustrirana enciklopedija glagola uvrštena je u najljepše knjige tiskane u RH u 2018. g te je dobitnica pohvale nagrade Grigor Vitez a ilustracije su 2021. izložene na međunarodnom bijenalu ilustracije u Bratislavi, BIB-u. U 2019. g. objavljuje tri slikovnice: Kuku i Riku, Trokut, krug, kvadrat, oblak i Oblak u žutom kaputu (nagrada Grigor Vitez – Ptičica). Kao voditeljica, Nikolina sudjeluje na književnim susretima za djecu (suradnja s festivalom Pazi knjiga!, organizacijom Knjiga u centru, nakladom Mala zvona…). 

Autorica je mnogih zidnih mozaika i murala, izvedenih na javnim i privatnim površinama. Zadnjih desetak godina u sve projekte izrade velikih zidnih mozaika nastoji uključiti i lokalnu zajednicu ili neku drugi skupinu korisnika javnog prostora.

Voditeljica je umjetničke organizacije Artomobil koja je uvrštena u očevidnik kazališta pri Ministarstvu kulture. Surađuje i s drugim kazalištima oblikujući scenografije i rekvizite (lutkarsko kazalište Za bregom, Teatar Puna kuća, Kozlići). Kao edukator, surađuje s mnogim organizacijama na programima obrazovanja i njegovanja likovnog, scenskog i književnog izraza.

Od 2020. g specijalizantica je na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, na Poslijediplomskom specijalističkom studiju kreativne terapije, smjer Art terapija.

 

 

 

Pokrajac-Papucci Tatjana

TATJANA POKRAJAC-PAPUCCI

Rođena sam  14.07.1957.Živim u Rovinjskom Selu (Hrvatska).

Članica sam Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade  i Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika.

Prvijenac STONOGA BOSONOGA, ilustrirana zbirka poezije, pobjednik je Međunarodnog književnog natječaja „Parole senza frontiere – Riječi bez granica“.

Zbirka poezije MAŠTA ČINI SVAŠTA pisana je književnim jezikom, čakavskim narječjem i s prijevodom na talijanski jezik.

Posebno priznanje žirija  Međunarodnog književnog natječaja „InternationalerKinder und Jugendbuchwettbewerb“  (Austrija) – 2011. godine dodijeljeno je priči MALA SLIKARICA, kasnije objavljenoj u obliku dvojezične  slikovnice MALA SLIKARICA–LA PICCOLA PITTRICE.

U nakladi Hrvatskog društva književnika i djecu i mlade  objavljene  su zbirka dječje poezije ZAŠTO BAŠ TO? te zbirka čakavske poezije IŠČEN BIĆVE, a uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

2017. godine je u nakladi Grada Rovinja objavljena dvojezična priča

ANDANA I BIJELI JURE – MALA PRIČA O ROVINJU

Španjolska nakladnička kuća Circulo Rojo je 2017. objavila ilustriranu zbirku priča i poezije LA PEQUEÑA PINTORA – CUENTOS Y POESIAS.

Na 4. Festivalu dječjih umjetnosti FEDU – Sarajevo 2018, bajci KARAKOL JE GOL dodijeljena je Planeta Bajka – 1. nagrada za najljepšu bajku 2018. godine.

2019. objavljene su dvije knjige. U nakladi Iris Illyrice objavljen je kratki dječji roman HIROVITA MARA I BRBLJAVA ARA (ilustratorica Željka Mezić9, a Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika objavio je nagrađenu bajku – slikovnicu KARAKOL JE GOL (ilustracije Davor Ivić9.

2021. u nakladi Iris Illyrica objavljena je slikovnica KAKO JE  TUGA POSTALA RADOST (ilustracije Željka Mezić)– priča je 2017. osvojila 3. nagradu stručnog žirija Međunarodnog književnog natječaja „Internationaler Kinder und Jugendbuchwettbewerb „ (Austrija).

2022. je u nakladi Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade objavljena  slikovnica KREKETAVA BAJKA (ilustratorica Željka Gradski

S dvadesetak radova zastupljena sam u udžbenicima za sve niže razrede osnovne škole. 

Stotinjak radova objavljeno je u dječjim časopisima SMIB, RADOST, ZVRK,TINTILINIĆ …

Zastupljena sam u Antologiji hrvatske dječje poezije (Ivan Zalar), te u drugim zbirnim izdanjima.

Maričić Đuro

ĐURO MARIČIĆ, ugledni književnik, diplomirani inženjer, društveni i sportski radnik, humanist, naučni istraživač, teoretičar književnosti, rođen je 13. studenog 1934. godine u Hašanima, kod Bosanaske Krupe, BiH, od oca Petra i majke Danice, rođene Banjanin. Četiri razreda osnovne škole završio je u Hašanima, Nižu trogodišnju realnu gimnaziju u Bos. Krupi, Višu realnu gimnaziju u Zagrebu. Oslobođen je polaganja obje mature. U Zagrebu je, 1962. g., diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu slabu struju, a potom studirao i na Fakultetu ekonomskih nauka, prvi stupanj, VŠ. Završio je Školu stranih jezika Njemački jezik. Govori engleski, ruski i njemački.

U osamnaestoj godini, za vrijeme školskih praznika, tri mjeseca je studirao Einsteinovu Teoriju relativiteta, a godinu dana kasnije Freudov Uvod u psihoanalizu. Nije se htio maknuti sa nijedne rečenice sve dok je nije potpuno razumio.

Radio je kao vrlo uspješan projektant mjerno-regulacionih uređaja u Zagrebu u firmi ATM. Najvažniji mu je projekt na S & M peći u Željezari u Smederevu, završen 1966. godine. Iste godine prelazi na rad u INA Rafineriju nafte u Sisak, gdje završava vrlo uspješnu radnu karijeru kao glavni tehnolog mjerno regulacionih uređaja. Otišao je prisilno u mirovinu 1.10.1992. g. Sada živi nedaleko Siska u selu Žažina i bavi se književnim radom. Objavio je 41 knjigu. Pored poezije, za djecu i odrasle, piše kritiku književnosti za djecu i odrasle, priče, romane, aforizme i putopise, naučnoistraživačke radove iz šaha i književnosti te teoretske radove s područja književnosti. Surađuje ili je surađivao u preko 60 listova, časopisa, radio i TV stanica na prostoru bivše Jugoslavije. Časopisi za djecu su mu objavili više od 260 pjesama i lijep broj priča. Objavljuje i u elektonskim časopisima Nosorog, Gorana Kljajića, Banja Luka, Republika Srpska; Diogen pro kultura magazin, Sabahudina Hadžialića, Sarajevo, Federacija BiH; Balkan-Sehara, Književna Sehara, Jasne Šamić, Pariz (Francuska); Suština poetike, Anđelka Zablaćanskog, Srbija; ZAVETINA Miroslava Lukića, Beograd…

Inicirao je poznatu književnu manifestaciju ĆOPIĆEVE STAZE DJETINJSTVA. Saradnik je Leksikona pisaca Jugoslavije koji izdaje Matica srpska u N. Sadu. Dobrovoljni je davalac krvi 50 puta, učesnik na više dobrovoljnih radnih akcija.

Sport i šah su Maričićevi hobiji. Bio je predsjednik Predsjedništva Šahovskog saveza Hrvatske, 1982–1984. g. Sudio je niz šahovskih takmičenja na domaćem i međunarodnom nivou. Međunarodni je šahovski sudac, sudio je Omladinsku šahovsku balkanijadu, u Predealu, Rumunija, 1987.g., i na pet šahovskih olimpijada, Malta 1980.; Solun, Grčka, 1984; Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati, 1986. g.; Solun, Grčka, 1988.g. i Novi Sad, Srbija 1990.g.

Ništa manje nisu bogate njegova radna biografija kao i ona o društvenoj djelatnosti.

Maričić se niz godina, najviše bavio stvaralaštvom za djecu. Pisao je i kritičke osvrte, aforizme, putopise, priče za djecu i odrasle kao i poeziju za odrasle. Maksimum je dao u poeziji za djecu u kojoj ima oko stotinu antologijskih pjesama, daleko više od bilo kojeg hrvatskog pjesnika. Sa Zmaj Jovom Jovanovićem i Grigorom Vitezom čini vrh poezije za djecu na prostoru bivše Jugoslavije. Vjerovatno je od njih tematski čak i širi. Priroda je njegov nepresušni izvor inspiracije. U poeziju je unio obrat, tako da njegove pjesme završavaju neočekivano i vrlo efektno. Fasciniraju njegovi sjajni kratki opisi prirode u stihu i u prozi, sa izuzetnom metaforikom. Nenadmašne su njegove kratke Priče o životinjama, jedinstvene ne samo u našoj nego i u svjetskoj književnosti. Njegova vezanost i razumijevanje, bliskost s prirodom, su svojevrsni fenomen.

I među njegovim pjesmama za odrasle ima po desetak antologijskih, kako među ljubavnim, tako i među angažiranim i pjesmama s tematikom iz prirode.

U svojoj 77. godini prihvatio se rada na romanu. I tu se pokazao kao svojevrsni fenomen. Već njegov prvi roman Genijalni pas SITI naišao je na odličan prijem kritike. Sledila je Krajišla trilogija, na oko 1500 stranica. U njoj prva tri romana, koji se mogu smatrati jednom knjigom u tri dijela, o dječaku Draganu Saviću, predstavljaju trilogiju namijenjenu djeci. Tako je u trilogiji on ostvario trilogiju. Opet nešto neobično!

Posebna su priča Maričićevi putopisi po Jugoslaviji i svijetu. Oni su toliko oduševili njegovog zemljaka u Kanadi, književnika Simu Jelaču da ih je odmah preveo na engleski jezik. Treba napomenuti da je Maričićev književni opus, 41 knjiga, veoma ujednačenog kvaliteta, umjetnički na visokom nivou.

Zanimljivo je da Maričić, iako su mu 82. godine, još uvijek stvara kvalitetna djela. Stil mu je jednostavan, prozračan, tečan, lako čitljiv. Jezik sočan, bogat, nabujao.

 

BIBLIOGRAFIJA

 

KNJIGE POEZIJE ZA DJECU: 1. Teta bez autoriteta, 1977; 2. Zbogom Esma, 1980; 3. Balada o 7 prijatelja, 1985. 4. Lov u Sahari, 1998; 5. 10 ludih dječaka, 1999; 6. Raslo u jajetu pile, izbor, 2002; 7. Plavi drum, pjesnikov izbor, 2004; 8. Izabrane pjesme i priče, 2008; 9. Kako rastu djeca, izbor, 2010.

PROZA ZA DJECU I ODRASLE: 10. Priče o životinjama, 2007; 11. Genijalni pas SITI, roman, 2011; 12. Dječak sa sunčanih brda, roman, 2012; 13. Dječak pod sretnom zvijezdom, roman, 2012; 14. Dječakova sjajna zvijezda, roman, 2012; 15. Stvaranje nove Evrope, roman, 2014; 16. Rađanje grada, roman, 2015; 17. Ljudi u bijelim kutama, priče, 2015; 18. Monteri, roman, 2016; 19. Priče iz kreveta, 2017; 20. Direktor, priče, 2017.

POEZIJA ZA ODRASLE: 21. Žena pored rijeke, 1989; 22. Šah i stih, s D. Laptoševićem, 2011; 23. Disanje na škrge, 2013; 24. Vučja vremena, 2013;

  1. Čulni okovi, 2013; 26. Može, ali sa stidom, 2013; 27. Vjenčanje bez     svjedoka, 2013; 28. Prosijane pjesme, 2016.

AFORIZMI I ANEGDOTE: 29. Kapi hladnog srca, 2009; 30. Anegdote o   književniku Đuri Maričiću, pseudonim Dragan Savić, 2014.

KRITIKA: 31. Djetinjstvo u knjigama, književnost za djecu, 2012; 32. Slovo o

knjizi, književnost za odrasle, 2013; 33. Kritika o mojim knjigama, 2016; 34. Svjetlo knjiga, 2016.

NAUČNO ISTRAŽIVAČKI RADOVI: 35. Bibliografija, 1945.-2005., 2014; 36.   Cvjetna livada djetinjstva, antologija, 2014; 37. Zlatno doba šaha u Sisku,   2015; 38. Na t(p)ragu genijalnosti – monografija Grigora Viteza

POLEMIČKI ZAPISI: 39. Književnici i zlodusi, 2015.

PUTOPISI: 40. Dodir ljepote, putopisi po Jugoslaviji; 41. Moj strani svijet, putopisi po inostranstvu

KNJIGE NA ENGLESKOM JEZIKU: 1. Stories About Animals, Njujork, 2012; 2. How Children Grow, London, 2013.

Parisi Selma

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Selma Parisi

Rođena 1980. u Sarajevu, odrasla i školovala se na univerzitetu u Beču, gdje je završila magisterij kazališnih, filmskih i medijskih znanosti. (Theater, Film,- und Medienwissenschaft). 

Autorica znanstvenih radova iz oblasti teatrologije i dramske pedagogije, dramskih i književnih tekstova te filmskih scenarija za odrasle, djecu i mlade. Objavila je niz kazališnih kritika te književnih i filmskih recenzija. Izvršni je producent THEARTO* projekta, prvog sustavnog projekta edukacije djece i mladih kroz kazališnu umjetnost u Hrvatskoj. Kao prevoditeljica i dramaturginja radila je na brojnim internacionalnim i regionalnim projektima. Objavljuje tekstove u časopisima za umjetnost i kulturu te zbornicima za suvremenu književnost. Njeni dramski tekstovi za djecu i mlade igraju se diljem regije. Članica je Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.

Njen prvi dramski tekst “Kraljica leptira” objavljen je u Autumnus Verlag, Berlin, 2011 godine. 

Dobitnica druge nagrade „Mali Marulić“ za dramski tekst “Dječak koji je sanjao more” na festivalu hrvatske drame za djecu u Splitu, 2015. godine. 

Predstava “Kraljica leptira”,  praizvedena u Centru za kulturu, Pančevo, 2013 godine dobitnica je srebrne Pahuljice 30. Festivala “Sarajevska zima 2014”.

Nagradu i stipendiju Schreibzeit (Institut für Jugendliteratur, Kaiser Verlag i Dschungel Wien)  dobila je za najbolji dramski tekst za djecu i mlade “Der Junge, der vom Meer träumte” u Beču 2015 godine. Iste godine je u Kaiser Verlagu u Beču objavljen njen tekst: “Zum Meer, zum Meer.” 

Dobitnica nagrade “Tena” za najbolji dramski tekst (“Mjesec i ja”) Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade 2019 godine. Iste godine se roman “Balkanski seronja” nalazi u užem izboru za nagradu “Drago Gervais”.

2020: Na EURODRAM BCMS (Europske mreže za kazališno prevodilaštvo) konkursu za originalna dramska djela drugoplasirana drama “Da ne budeš sama”. Iste godine premijera radio drame “Mjesečev zagrljaj” na HRT-u; Tekst “Mjesec i ja” u užem izboru za nagradu “Grigor Vitez”.

2020: Bajke o instrumentima uvrštene u sat hrvatskog u sklopu “Škole na trećem” na HRT-u, a nastale u suradnji sa Savezom društava “Naša djeca” u sklopu nacionalnog projekta poticanja čitanja “Bajkaonica”.

2021: Dramski tekst za djecu “Posljednje drvo”. Praizvedba u Dječjem pozorištu u Banja Luci. Dramski tekst za djecu “Dječak koji je sanjao more”, praizvedba u lutkarskom kazalištu Mostar.

2021: Priča “Ljeto o kojem sam sanjala” uvrštena je u čitanku za 8.razrede osnovne škole u Školskoj knjizi.

2021. 23. međunarodni lutkarski festival “Zlatna iskra”, Kragujevac: Specijalna nagrada za originalnu priču za predstavu “Dječak koji je sanjao more” Pozorišta lutaka u Mostaru.

2021. Dramski tekst za djecu “Ako pčele odu…”. Praizvedba u Pozorištu mladih u Sarajevu.

2021: 22. međunаrodni festivаl profesionаlnih lutkаrskih pozorištа zа djecu «Lut fest»-Istočno Sаrаjevo: Nagrada za najbolju režiju Zijahu Sokoloviću za režiju predstave “Dječak koji je sanjao more” Pozorišta lutaka u Mostaru. Za glavnu ulogu Dječaka u istoj predstavi nagrađen je Nagradom za animaciju i glumu Igor Vidačković. Nagrada “Magija lutkarstva – Radoslav Lazić” dodijeljena je predstavi “Dječak koji je sanjao more” jer je riječ, kako stoji u obrazloženju žirija, “o ozbiljnoj temi koja kroz magiju lutkarstva dodiruje srca”.

2021: Bajka “Posljednje drvo” uvrštena u antologiju suvremene autorske bajke na međunarodnom festivalu BAJKA 2021, Makedonija.

2021: Kratka drama “Astronauti” je kao poseban doprinos projektu uvrštena u zbornik u sklopu međunarodnog konkursa ,,Priče sa balkona, priče sa Balkana” za najbolje kratke dramske tekstove, raspisan od Alternativne teatarske aktivne kompanije – ATAK u saradnji sa Evropskom kulturnom fondacijom (European Cultural Foundation), a posredstvom „Culture of Solidarity“ fonda.

2021: Zbirka kratkih priča: “Online kučke” u izdanju HDKDM-a. Promocija prosinac 2021.

2022: Praizvedba drame “Da ne budeš sama” u Kulturnom centru Kočevje. režija: Gašper Jarni. Praizvedba radio drame “Da ne budeš sama” na HRT-u, Radio scena.

2022: Na 35. Čufarjevim dnevima u Jesenicama, Slovenija: Drama “Da ne budeš sama”  u režiji Gašpera Jarnija  osvojila je tri nagrade: Najbolja predstava u cjelini po ocjeni žirija i publike (ocjena: 4,89), nagrada za najbolje glavne ženske uloge i nagrada za najbolju mušku ulogu. 

2022: Na internacionalnom Sajmu knjige u Podgorici kao članica predstavlja Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade.

*THEARTO: Prvi sustavni projekt edukacije djece kroz kazališnu umjetnost u Republici Hrvatskoj. Sedam informativno-obrazovnih predstava: “Nasilje” (više od 300 izvođenja), “Droga” (više od 600 izvođenja), “Matematika”, “Rođenje” (više od 800 izvođenja u svijetu), “Telefon” (više od 100 izvođenja), “Demokracija” i “Ravnopravnost”  – namijenjenih edukaciji djece osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta.
2013: Thearto predstava “NASILJE – Za nasilje nema opravdanja!”, u okviru preventivnog projekta „Živim život bez nasilja“ osvojila je nagradu za najbolji projekt primarne prevencije nasilja na dodjeli Europske nagrade za prevenciju kriminaliteta (ECPA).

Suradnja sa UNDP-om, MUP-om, Ministarstvom kulture, Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Agencijom za odgoj i obrazovanje, Ministarstvom socijalne politike i mladih, Gradom Zagrebom, Gradom Pulom, Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, Zavodom za školstvo pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, UNFPA – populacijskim fondom Ujedinjenih naroda, Uredom za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH.

Sanja, piše i mašta na nekoliko jezika. Kada ne piše, bavi se edukacijom djece i mladih kroz kazališnu umjetnost.