Maja Verdonik (Rijeka, 1962.) po vokaciji kroatistica, znanstveno je okupirana dječjom književnošću i poviješću riječkog lutkarstva. 

Akademski stupanj magistrice znanosti u području filologije Maja Verdonik stekla je 1998. godine obranivši na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu magistarski rad s naslovom Suvremeni hrvatski dramatičari na riječkoj sceni. Isti je, s naslovom U okrilju riječke Thalije, objavljen kao knjiga 2004. godine. 

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je 2008. godine doktorat znanosti iz područja teorije i povijesti književnosti, obranivši temu s naslovom Gradsko kazalište lutaka u Rijeci i hrvatska lutkarska scena. Disertacija je objavljena 2010. godine kao Monografija Gradskog kazališta lutaka Rijeka (1960. – 2010.). 

Uz to 2019. godine objavila je i znanstvenu knjigu Lutkarski žanrovi na sceni Gradskoga kazališta lutaka Rijeka i suvremeno hrvatsko lutkarstvo (2011. – 2019.), te mnoge znanstvene i stručne radove u domaćim i stranim publikacijama. 

Ujedno, od 1998. do 2004. godine objavljivala je i osvrte na kazališne predstave, posebice iz područja lutkarstva u Rijeci i u Hrvatskoj, za tjednike Školske novine i Hrvatsko slovo. 

Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci Maja Verdonik predaje u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredne profesorice kolegije iz područja dječje književnosti i medijske kulture. 

Dobitnica je Nagrade za nastavnu izvrsnost Sveučilišta u Rijeci za akademske godine 2017./2018. i 2020./2021.

Jedna je od osnivačica Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti. 

Popis radova, izlaganja na znanstvenim i stručnim skupovima, sudjelovanja u znanstvenim projektima i drugih aktivnosti Maje Verdonik dostupan je na mrežnim stranicama: 

https://portal.uniri.hr/Portfelj/800

https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/300095?autor=300095

 

 

Irena Stanić Rašin                            

Rođena je 23. siječnja 1967. godine u Slavonskom Brodu. Odrasla je u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala i magistrirala engleski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu. Živi i djeluje na potezu Boston-Zagreb. Bavi se pisanjem, prevođenjem i podučavanjem hrvatskoga jezika i kulture te angloameričke i talijanske književnosti i kulture. Doktorandica je na poslijediplomskom studiju Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Suosnivačica je i donedavna ravnateljica Hrvatske škole Boston, koja od 2007. godine promiče hrvatski jezik i kulturu na širem području Bostona. Članica je vokalno-tamburaškog sastava Pajdaši, koji izvodi tradicijske hrvatske pjesme i koji je 2009. i 2019. godine izdao dva nosača zvuka. Na poticaj Hrvatske matice iseljenika 2019. godine dodijeljen joj je orden Reda hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana te očuvanju identiteta hrvatske zajednice u Bostonu.

Aktivna je članica zajednica u kojima živi i djeluje. Za svoj rad na pomoći školama u gradu Arlingtonu u saveznoj američkoj državi Massachusetts, 2007. godine bila je među dobitnicima godišnje nagrade George P. Faulkner za izvanredan doprinos mladima. Godine 2022 primila je godišnju nagradu Harvard Club of Boston Prize Book Friends of Education Award koja se dodjeljuje pojedincima za značajan doprinos obrazovanju učenika u njihovim zajednicama.

Članica je Radne skupine za obrazovanje pri Udruženju hrvatsko-američkih stručnjaka, udruga Croatian Academy of America, Independent Publishers of New England, Society of Children’s Book Writers and Illustrators, Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade – Klub prvih pisaca, Matice hrvatske i Hrvatske akademije u Americi.

irenastanicrasin@gmail.com

https://www.irenastanicrasin.com/

https://www.perlinapress.com/

BIBLIOGRAFIJA

2023. Alfred Tennyson, izabrane pjesme, Forum 10-12, HAZU.

2023. Iza devet velova, zbirka poezije, Perlina Press, USA.

2023. Šaljivo putovanje Hrvatskom, zbirka poezije za djecu, ilustrirala Nina Ivanovic, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade.

2023. Zapao me je komâd, sonetni vijenac, Forum 1-3, HAZU.

2023. Izbor pjesama Gaspare Stampa, Kolo 1, Matica hrvatska.

2022. Pjesme naglavačke, Forum 4-6, HAZU.

2021. Dante Alighieri, sonetni vijenac, Forum 10-12, HAZU.

2021. Dragoj domovini, sonetni vijenac, Hrvatska revija 2, Matica hrvatska.

2021. Djetinjstvene pjesme, zbirka pjesama za djecu, ilustrirao Boris Kugler, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH u Godini čitanja.

2020. AntonTon, engleski prepjev pjesme Kako živi Antuntun Grigora Viteza s ilustracijama Tomislava Torjanca, uz potporu Ministarstva kulture RH, Perlina Press, USA.

2020. Sahranjena ljubav: Dnevnik slučajne pjesnikinje, sa Svenom Adamom Ewinom, Perlina Press, USA. 

2018. When Hen Was on Her Way to Market: A Folktale-Inspired Story of Manners and Illustrated Nursery Rhyme, engleski prepjev i prozna adaptacija narodne dječje pjesme. Pošla koka na pazar s ilustracijama Ivane Rašin, Perlina Press, USA. Knjiga je bila finalist nagrade Independent Publishers of New England za 2018. godinu. 

2016. Threshold, Italica Press, New York, koautorirani engleski prijevod, s Laurom E. Ruberto, novele Sulla soglia talijanske spisateljice Gianne Manzini. 

2014. A da se to dogodi tebi: Priručnik za odrastanje, Liliput, Zagreb, u suradnji s psihologinjom Latinkom Basara. Knjiga je, na temelju stručnog mišljenja Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti i obrazovanja, dobila preporuku “učenicima, roditeljima i učiteljima/nastavnicima kao priručnik za odrastanje u obradi tema vezanih za problematiku odrastanja djece i mladih”. Knjiga se nalazi na Listi dobrih knjiga Hrvatskog knjižničarskog društva za 2014. godinu.

Alma Pongrašić je rođena u Zagrebu u spisateljsko-ilustratorskoj obitelji. Cijeli život je okružena knjigama i slikovnicama, no njezina prava strast su životinje. Još kao srednjoškolka  dvije godine je volontirala na Veterinarskom fakultetu, a kasnije u skloništu za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu gdje je upoznala (i, naravno, udomila) svoju sadašnju ljubimicu Gili zbog koje je napisala svoju prvu slikovnicu „Mi (ni)smo sami“, kojom je, putem književnih susreta, članaka u tiskanim medijima i televizijskih emisija, započela raditi na vlastitom projektu senzibilizacije djece i roditelja na pravo na dostojanstven život svih bića na planeti Zemlji, kao i poticanja ljudi da udome napuštene i/ili zlostavljane životinje. Njezina druga slikovnica „Tofu i Tuna i pčela“ (prva iz serijala o dvojici pseće braće) također govori o napuštenim pa udomljenim psima.

Uključena u projekt Ministarstva kulture „Ruksak pun knjiga“. Stalni je PR međunarodnog festivala slikovnice Ovca u kutiji, te nagrade za najbolju hrvatsku slikovnicu „Ovca u kutiji“. Jedna je od organizatorica i voditeljica književnog festivala „Pazi, knjiga!“

Zaposlena je u Kreativnoj mreži.

 

Damir Vujnovac rođen je 1970. godine u Varaždinu gdje i danas živi. Domom voli zvati i Bliski istok i afričku Saharu.

Početkom 2013. pokreće kolumnu Bookmark u kulturnoj rubrici Varaždinskog tjednika i tamo objavljuje više od stotinu preporuka za čitanje knjiga. Kolumnu zatim seli na internetski portal Fama News gdje počinje objavljivati i putopisne crtice s putovanja Jordanom, Turskom, Libanonom i europskim gradovima.

Putopisnu knjigu za djecu Djeca Sahare objavljuje 2017., a knjigu Djeca Kurdistana 2020. godine.

Pokretač je projekta Glas iz Sahare u sklopu kojeg je prikupio literarne radove školske djece naroda Saharawi u izbjegličkim kampovima Zapadne Sahare te ih objavio u trojezičnom zborniku na arapskom, engleskom i hrvatskom jeziku, čije je primjerke poklonio tom izbjegličkom narodu kao rijedak pisani trag njihove dječje kulture i pismenosti.

Dojmove s putovanja pretvara u putopisne priče koje prezentira mladoj i odrasloj publici u knjižnicama, vrtićima i školama širom Hrvatske i Bosne i Hercegovine te tako svojim putovanjima dodaje novu dimenziju i vrijednost. Održava izložbe fotografija na temu djece u saharskom izbjeglištvu u Varaždinu, Zagrebu, Lukavcu i Ljubljani.

U nakladništvu se okušava 2021. objavivši slikovnicu Pjegica Zvjezdica autorice Lee Labaš.

Bibliografija:

Djeca Sahare (Knjiga u centru, Zagreb 2017.)

Djeca Sahare (Kreativna mreža, Zagreb 2018.)

Djeca Kurdistana (Kreativna mreža, Zagreb 2020.)

Kontakt e-mail: damir.vujnovac@orijentacije.com

 

Tatjana Barat rođena je 1988. u Čakovcu. Po struci je magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti. Nakon stjecanja diplome radila je u odgojno-obrazovnim ustanovama, a danas kao novinarka, lektorica, voditeljica radionica za djecu i suradnica nekoliko knjižarskih lanaca.

U svome novinarskom radu piše o temama iz područja odgoja, obrazovanja, cjeloživotnog učenja i mentalnog zdravlja, spajajući tako teoriju i praksu i dovodeći je što širem krugu čitatelja. Od brojnih projekata čiji je bila dio, s posebnim ponosom ističe Zadovoljna akademiju (u organizaciji Nove TV i portala zadovoljna.hr) nagrađivani društveno odgovorni projekt koji ženama svih dobi i profila nastoji omogućiti priliku za cjeloživotno učenje i razvoj karijere.

Već je tijekom studentskih dana pokazala interes za feministička pitanja, a iskustvo rada s djecom pokazalo joj je koliko je važno od najranije dobi ohrabrivati djevojčice i omogućiti im da sanjaju velike snove i daju sve od sebe.

Upravo je zato napisala knjigu za djecu „Priče o neustrašivim hrvatskim ženama“ (Iris Illyrica, 2019.), zbirku pedeset književnih portreta žena koje su obilježile hrvatsko društvo. Među njima su žene svih zanimanja i profila koje su ostavile traga u hrvatskoj i svjetskoj povijesti, a zajedničko im je da su sve postigle vlastitim radom u vremenu koje nije uvijek bilo poticajno za obrazovanje i profesionalno usavršavanje žena.

Kao zaljubljenica u tematiku mentalnog zdravlja, ali i medicinu općenito, nekoliko mjeseci nakon objave prve knjige odlučila je jednu posvetiti isključivo liječnicima. Tako je knjiga naziva „Kad odrastem, želim biti liječnik“, nastala u suautorstvu s prijateljem iz školskih klupa, dr. med. Andrejem Proševom, spec. psihijatrije, ugledala svjetlo dana (Školska knjiga, 2020.). Ujedinjuje priče o dvadeset hrvatskih velikana medicine (deset liječnica i deset liječnika) koji su promijenili svijet svojim otkrićima i svojim pionirskim pothvatima, a ujedno se pričama, koje potiču i kritičko razmišljanje, nastoji razbiti dječji strah od posjeta liječniku.

Kako bi čitanje što više približila široj publici, osim što piše o njegovoj važnosti, osmislila je i hrvatsku inačicu pretplatničke kutije koja sadrži knjigu i knjiške sitnice, tzv. Book Box, zajedno s knjižarskim lancem Hoću knjigu.

Gostovala je u televizijskim emisijama kao što su Dnevnik HRT-a, Vijesti iz kulture, Kod nas doma, Novi dan i druge, a njezin je rad popraćen i u brojnim tiskanim i digitalnim medijima, od podcasta do najčitanijih hrvatskih medija.

Kontakt:

E-adresa:  tatjana.barat@gmail.com

Službena Facebook stranica https://www.facebook.com/TatjanaBarat1