Ott Ivan

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Životni put Ivana Otta

Novinar i književnik, Ivan Ott je rođen u Zagrebu 1934. godine. Njegov život je sličan brodu koji se probijao morem kroz burna povijesna vremena. Rođen je u siromašnoj radničkoj obitelji. U ranoj mladosti, s godinom i pol starosti roditelji su ga otisnuli u bijeli svijet. Naime, Ivana su usvojili ‘teta Slavka i stric Franc’, profesionalni vojnik kraljevine Jugoslavije, časnik po činu. Prvo živi u Karlovcu, a zatim se seli u Ljubljanu. U svibnju 1945. obitelj je evakuirana u Austriju u logorište Viktring kod Celovca. Slijedi Križni put i smještaj u koncentracijski logor Teharje kraj Celja. Nakon svirepog ubojstva Slavke i Franceka, jedanaestogodišnji Ivan biva prebačen iz logora Teharje u logore za djecu u Celju, ‘Petriček’ i ‘Štigarjeva vila’, takozvani odgojni Domovi za djecu državnih neprijatelja. Godine 1946. slučajno ga pronalazi tjelesni otac Stjepan i vraća u Zagreb, u krug obitelji.

Prva četiri razreda Osnovne škole završio je u Ljubljani, prvi razred Gimnazije u Celju, a nastavio u Zagrebu. Diplomirao je u Zagrebu na srednjoj Tehničkoj školi, elektrotehniku. Ivan Ott je živi svjedok poratnih komunističkih zločina. Nakon Viktringa i križnog puta Bleiburga, logora smrti Teharja kraj Celja, popravnih domova za djecu državnih neprijatelja, i nakon školovanja emigrira u Njemačku 1961. godine i nastanjuje su u Stuttgartu. Počinje raditi u svjetski poznatim tvornicama, AEG-u i SIEMENS-u, u elektronskim računskim centrima. Tek 1971. uključuje su u športsko-društveni život ‘gastarbeitera’ s područja Jugoslavije. Osniva nekoliko športskih klubova (nogometni, stolni tenis, šah) i organizira nekoliko športskih europskih prvenstava, postaje član (predsjednik i dopredsjednik) brojnih športskih i kulturnih društava te član njemačkog športskog suda (Verbandsgericht WFV) u pokrajini Württemberg.

Član je Hrvatske kulturne zajednice Stuttgart, dvanaest godina za redom vodi i organizira hrvatske glazbeno-literarne večeri u njemačkoj radio postaji SWR (SDR) Stuttgart. Godine 1971. počinje pisati za Športske novosti Zagreb. To je početak njegova novinarskog rada u Hrvatskoj. Slijedi suradnja sa drugim glasilima Vjesnikove izdavačke kuće, VUS, Vjesnik, Večernji list, Arena, Vikend, Uradi sam. Radi i za druge novine na području bivše Jugoslavije i Njemačke: Delavec-Ljubljana, Oslobođenje-Sarajevo, Rilindija-Priština, YU Novosti-Beograd, Dijasporski list-Freiburg, Živa Zajednica-Frankfurt, Hrvatsko Slovo-Zagreb, CROtime-Stuttgart, katolički elektronski glasnik VERITAS-Dubrovnik i još neke druge. Godine 1979. radio SWR Stuttgart poziva ga da se oproba kao radio reporter u ARD programu, WDR Köln za jugoslavensku redakciju. Godinu dana kasnije počinje raditi i za DW, Köln, Radio Freies Berlin, RFB i potom i za HRT, Radio Zagreb.

Godine 1991. se prvi put okušao na literarnom području. U svom literarnom prvijencu, povijesno-autobiografskom romanu „Ukradeno djetinjstvo“ opisuje tragediju hrvatskog naroda. Roman je 1999. godine postigao senzacionalan uspjeh. Prvo izdanje je tiskano na slovenskom jeziku 1991. U Sloveniji je po romanu snimljen cjelovečernji dokumentarni film „Otroci sa Petrička“ koji je višeput nagrađivan, a na festivalu slovenskog filma u Portorožu je 2007. proglašen najboljim slovenskim filmom u svim kategorijama. Knjiga postaje bestseler u Sloveniji, 2009. godine. Roman je predstavljen i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a na slovenskom jeziku promoviran je u 25 gradova iz 4 države: Hrvatskoj, Njemačkoj, Sloveniji i USA. Godine 2012. roman tiska na njemačkom jeziku „Geraubte Kindheit“, Gerhardt Hess Verlag. Njemačko izdanje ovog romana predstavljeno je u njemačkoj televizijskoj i radio postaji SWR Stuttgatt 23.10.2012. godine. Ivan Ott je objavio i mnogo kratkih priča. Dobitnik je nekoliko nagrada za kratku priču. Prisutan je u brojnim njemačkim i hrvatskim antologijama. Ott je član njemačkog književnog društva IGdA – Interessengemeinschaft deutschprachiger Autoren e.V. i Udruge hdkdm kluba prvih pisaca za djecu i mladež u Zagrebu. Slovenska Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih zločina je 2011. godine priznala Ivanu Ottu status žrtve i političkog zatvorenika od svibnja 1945. godine pa sve do njegove punoljetnosti.

Djela
Objavio je više publicističkih uradaka na hrvatskom, slovenskom, njemačkom i francuskom jeziku. Piše kratke književne oglede, priče za djecu, romane i druge publikacije. Njegovi radovi uvršteni su u brojne njemačke i hrvatske književne antologije.
Ukradeno djetinjstvo
Među tim uradcima ističe se njegovo poznato djelo, povijesno-autobiografski roman Ukradeno djetinjstvo: Bleiburg – tragedija koja ne prestaje boljeti. Roman je objavljen na slovenskom, hrvatskom i njemačkom jeziku u više izdanja i pobudio je zanimanje čitateljstva u mnogim državama. Kratki sadržaji i recenzije napisani su na engleskom, španjolskom, talijanskom pa čak na kineskom jeziku. Ott je za roman dobio brojna priznanja. Prema romanu je slovenski redatelj Miran Zupanič snimio dokumentarni film Djeca s Petričekovog brda (Otroci s Petrička) koji je 2007. godine na filmskom festivalu u Portorožu nagrađen prvom nagradom.
Korijen nasilja na Balkanu
Korijen nasilja na Balkanu (Wurzel der Gewalt auf dem Balkan, 2001.) politički je esej objavljen 2001. godine u Njemačkoj Mačje priče
Mačje priče (Katzengeschichten, 2004.) zbirka su priča za djecu.
Novi i stari doživljaji don Šime
Novi i stari doživljaji don Šime (Erlebnise des Don Simeon, 2005.) zbirka je od dvanaest šaljivih priča koje su prethodno bile objavljivane u različitim časopisima. Povezuje ih zajednički glavni lik – seoski župnik don Šime, njegovi župljani i primorska župa. Autor kroz prikaz sela i likova dočarava primorski mentalitet malog dalmatinskog mjesta.
Djeca žrtve rata i poraća optužuju
Autor u knjizi Djeca žrtve rata i poraća optužuju! (2010.) govori o djeci koja su bila žrtve Drugoga svjetskog rata i o stradanju djece u Jugoslaviji od 1942. do 1948. godine. Knjiga je posvećena ubijenoj djeci, ali i onoj koja su preživjela i nastavila živjeti s traumatskim ožiljcima i nakon rata. Opisuje stradanja djece hrvatske, slovenske, srpske, židovske i njemačke narodnosti. Opisuje manipulacije nad djecom i ženama koji su bili svjesno izloženi gladi, transportima od logo¬ra do logora, od grada do grada, a djeca su u tim logorima umirala i nestajala bez traga. Isto tako, opisuje i sudbinu oko 6 tisuća djece koju je jugoslavenska komunistička vlast nakon rata poslala u Sovjetski Savez na školovanje i nikada se nisu vratila, a koja su također bila žrtve ideologije.
Tamne sjene prošlosti
Tamne sjene prošlosti (2013.) autobiografska je zbirka od petnaest kratkih priča. Glavni likovi su djeca koja pričaju o zločinima koje su preživjela i koja pate za svojim nestalim roditeljima, braći i sestrama. Knjigu je ilustrirao akademski slikar Anton Cetin.
Svjedoci vremena
Svjedoci vremena (2013.) zbirka je novinarskih intervjua koje je Ott vodio s poznatim političarima, sportašima i umjetnicima raznih nacionalnosti.
Životinje naši prijatelji
U zbirci priča za djecu Životinje naši prijatelji (2014.) autor poručuje kako ljubav nije potrošna i rezervirana samo za pripadnike iste rase, vjere, uvjerenja, nego je treba iskazivati prema svima kojima je potrebna, kako ljudima oko nas, tako i životinjama. Knjigu je bogato ilustrirala akvarelima likovna umjetnica Ankica Ege.
Gastarbajterske priče
Gastarbajterske priče (2014.) zbirka su priča o životu hrvatskih radnika u Njemačkoj šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Knjigu je ilustrirao Drago Trumbetaš, koji je, kao i Ott, dugo godina proveo na radu u Njemačkoj.
Suharci Zagrebu
Suharci (2015.) su zbirka od deset kratkih priča koje opisuju događaje u siromašnoj zagrebačkoj prigradskoj četvrti nakon Drugog svjetskog rata. Junaci priča su dječaci koje neprestano prati neimaština i glad, i moraju se snalaziti kroz igru i nestašluke. Knjiga je dragocjen dokument svoga vremena. Ilustrirala ju je Ankica Ege.
Ulična olimpijada u Zagrebu
Ulična olimpijada u Zagrebu (2018.) roman je za djecu i mladež. U njemu je na duhovit način opisano, kako su dvije ulične dječje klike odlučile, da svoje sporove umjesto šakama, riješe športskim natjecanjima na gradskim ulicama
Nagrade i priznanja
2002. Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, za pruženu humanitarnu pomoć Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata, posebice za zasluge oko zbrinjavanja djece, ratnih žrtava, i u izgradnji Caritasova dječjeg doma u Brezovici kraj Zagreba.
Ott je dobitnik i brojnih književnih, športskih i novinarskih odličja i nagrada. Njemački i hrvatski Caritas također su mu dodijelili priznanja.
Citati
„U svakom je čovjeku ukorijenjeno dobro i zlo. Odgoj, uljudbeni svjetonazor i vjera pomažu nam da nadvladamo i potisnemo u nama unjedrene negativnosti. Tko se odrekne vjere i prihvati neku od zločinačkih ideologija: nacizam, fašizam, komunizam i sl., izgubio je moralne kočnice koje sputavaju neljudskost. Čovjek postaje čovjeku vuk, a riznica ljudske povijesti više nije leglo mudrosti već izvor zla.”

Vanjske poveznice
• Ivan Ott, Ne kradi, Osvit 1-4/2012.
• Ivan Ott, Marija i predsjednik, Webstilus zbornik 2013.
• Ivan Ott, Božić na glavnom kolodvoru u Stuttgartu, Webstilus zbornik 2014.
• Ivan Ott, Tiho odlaze svjedoci Bleiburga i Križnog puta, CroExpress, 23/2012. (str. 12-13)
• Miran Zupanič, Otroci s Petrička, dokumentarni film (95 minuta), rtvslo.si